Da li ste svjesni kako funkcioniše političko zapošljavanje u Bosni i Hercegovini? "Ministar nakon preuzimanja pozicije objavljuje konkurs. Zapošljava osobu putem ugovora o djelu, organizuje komisiju i prema potrebi prilagođava pravilnik o sistematizaciji. Poslije toga, traži sredstva u budžetu za nova radna mjesta. Osoba koja je inicijalno angažovana na osnovu ugovora o djelu, nakon toga dobija stalno zaposlenje putem tog konkursa." Ovaj proces zapošljavanja van zakonskih okvira objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) Erduan Kafedžić, rukovodilac Ureda za borbu protiv korupcije u Vladi Kantona Sarajevo. Prema njegovim riječima, radi se o osobama bliskim politikama, čak kao kandidati na izbornim listama iste stranke kojoj pripada ministar koji ih je zaposlio. Ovo je nezakonito zapošljavanje zbog kojeg je nedavno privedena sarajevska ministrica za rad, Enda Pavić Pečenković. Ona nije jedina; prije petnaestak dana privedene su i ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo Adna Mesihović te njena pomoćnica Dženita Viteškić. U ovaj slučaj nezakonitog zapošljavanja bio je uključen i Ibrahim Obhođaš, član Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo. Inače, četvrtina ministara u Vladi Kantona Sarajevo uhapšena je u posljednjih nekoliko mjeseci zbog koruptivnih radnji, odnosno nezakonitog zapošljavanja, zloupotrebe položaja i pranja novca. Iz Ureda za korupciju, koji djeluje u okviru Vlade KS, najavljuju za RSE nove aktivnosti i hapšenja, ne navodeći konkretne osobe. Prema ranijem istraživanju Centara civilnih inicijativa, u BiH postoji oko 6.000 političkih funkcija i oko 20.000 ljudi zaposlenih po političkoj vezi. Šta misle građani Sarajeva? Zeinedin Zulčić iz Sarajeva kaže za RSE da je njegov sin diplomirao prije 12 godina, ali još uvijek ne može pronaći posao. "Ne može dobiti posao u javnom sektoru zbog političkog zapošljavanja", ističe on, ne otkrivajući više detalja o zapošljavanju sina. Sarajka Melisa navodi kako je i sama bila u situaciji da nije mogla pronaći posao "zbog političkih utjecaja prilikom zapošljavanja". "To je postalo svakodnevica, ništa neočekivano. Našla sam se u situaciji da ne mogu dobiti posao zbog politički podobnih osoba, ali to je kod nas postalo sasvim normalno i nimalo me ne iznenađuje", izjavila je za RSE Melisa iz Sarajeva. Najviše prijava za 'nezakonita zapošljavanja' Iz Ureda za borbu protiv korupcije ističu za RSE da su primili oko 4.500 prijava za korupciju u Kantonu Sarajevo, od čega se 60 posto odnosi na "nezakonita zapošljavanja". "Naša analiza i statistika pokazuju da najveći broj prijava dolazi zbog zapošljavanja u javnom sektoru Kantona Sarajevo. To je jedan aspekt, a drugi je da sve veći broj osoba povezanih s politikom dobija poslove u javnom sektoru, sve češće i u državnoj službi", objašnjava za RSE Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije KS. { googletag.display('intext_4'); }); Naglašava da Ured posjeduje opsežne baze podataka o svim zaposlenima u Kantonu Sarajevo i da se uz pomoć tih baza mogu identifikovati nezakonita zapošljavanja. Ističe da je ovakav sistem kontrole trenutno jedino prisutan u Sarajevu. "Možete vidjeti ko je zaposlen, kada je zaposlen i iz koje stranke dolazi. To je analitika koja može obraditi veliki broj podataka. To je posebna tema kada govorimo o političkom zapošljavanju u Bosni i Hercegovini, a ta baza trenutno, u određenoj mjeri, funkcioniše samo u Kantonu Sarajevo", ističe Kafedžić. Dodaje da se nezakonita zapošljavanja najčešće odvijaju tokom predizbornih perioda, za vrijeme i nakon izbora, prilikom donošenja budžeta, prekompozicije Vlade, te uključivanja novih političkih subjekata u postojeću većinu. "To nije puko uhljebljavanje, to nije socijalni moment na koji smo navikli u Bosni i Hercegovini. Političko zapošljavanje je mnogo kompleksnije, složenije i opasnije od drugih oblika zloupotrebe u procesu zapošljavanja. To nije nepotizam, to nije kronizam. To su ozbiljni korupcijski rizici i ozbiljna korupcija", kaže Kafedžić. Zloupotreba 'poluga moći' Podaci objavljeni od strane Transparency International BiH na Interaktivnoj mapi procesuiranja korupcije pokazuju da tužilaštva u BiH nisu ostvarila napredak u borbi protiv korupcije. U dokumentu je navedeno da su tužilaštva u BiH u 2024. izdala 699 naredbi o nesprovođenju istrage, što je povećanje od 6,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj otvorenih istraga za korupcijska djela smanjen. Posebno se ističu kantonalna tužilaštva u Posavskom kantonu, Kantonu 10, Zapadnohercegovačkom kantonu i Kantonu Goražde, te Tužilaštvo Brčko Distrikta, koja u prošloj godini nisu podigla niti jednu optužnicu za visoku korupciju. Rezultati rada tužilaštava najbolje se ilustruju podatkom da svaka treća istraga za korupcijska djela završava obustavom, navodi se u izvještaju. Komentarišući nedavna hapšenja u Vladi Kantona Sarajevo, Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH za RSE kaže da se šalje poruka da pravna država počinje da funkcioniše, ali i da ne postoje "nedodirljivi". Dodaje da su akcije pohvalne, ali se mora biti oprezan jer često u BiH ne budu do kraja sprovedene. "Praksa pokazuje da često sve ostane na hapšenju, a da pravosuđe, u većini slučajeva, ne uspijeva do kraja sprovesti svaki pojedinačni slučaj kada se nosiocima izvršnih funkcija pripisuju koruptivna djela", kaže Ožegović. Navodi i da prema svim dosadašnjim istraživanjima građani u BiH kao najkorumpiranije institucije vide javnu upravu i pravosuđe. "Većina konkursa je pod uticajem politike ili drugih poluga moći koje idu u prilog određenim osobama na konkursima. Imamo slučajeve gdje kandidati često unaprijed znaju ko će biti izabran, ali bez prijavljivanja teško je doći do takvih informacija", ističe Ožegović. Bosna i Hercegovina prema Indeksu percepcije korupcije (CPI) je druga najkorumpiranija zemlja u Evropi i bilježi najgori rezultat od 2012. godine. Kultura davanja mita u BiH po principu 'uzmi ili ostavi' Profesor na Fakultetu za javnu upravu UNSA, Amel Delić za RSE ističe kako BiH godinama šalje lošu poruku kada je riječ o korupciji, što je prepoznato u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH ka EU. Naglašava da u Bosni i Hercegovini nedostaje moralne, etičke, a posebno političke odgovornosti. "U svijetu imamo primjere političke i etičke odgovornosti gdje javni dužnosnici u nekom trenutku ne čekaju formalno pravno procesuiranje nego sami iz moralnih razloga podnose ostavke. Ovdje imamo situaciju gdje je jedna četvrtina kantonalne vlade u pritvoru, a ni pojedinačni ministri u vladi, niti premijer ne pomišljaju da se makar obrate građanima, izvinu, a kamoli podnesu ostavku", dodaje Delić. Navodi da je u praksi sve više slučajeva gdje visoko rangirane osobe kojima se sudi za zloupotrebu položaja primaju plate, iako su pod suspenzijom, nekoliko godina. Posebno ističe da je odgovornost i na građanima BiH. "Ovdje se razvila kultura koja podrazumijeva da je normalno nekoga počastiti, ponuditi mito, tražiti neku štelu i slično. Građani kao da su nemoćni pred tim sistemskim korupcijskim radnjama i da su prihvatili određene obrasce ponašanja, što ih apsolutno ne opravdava. Mi kao društvo moramo razvijati drugačiju svijest", dodaje on. Prema izvještaju Svjetske banke o tržištu rada u javnom sektoru i njegovim implikacijama u BiH, navedeno je da je javni sektor poželjan poslodavac, ali ne bira najsposobnije i najmotiviranije radnike, zbog nedostatka transparentnosti i vrednovanja sposobnosti prilikom zapošljavanja. U anketi koju je sprovela Svjetska banka, istaknuto je da su dva najvažnija faktora za dobivanje posla u javnom sektoru "podrška političara ili nekoga ko ima političke veze ili lično poznanstvo s nekim ko radi u javnom sektoru". Anketa je pokazala i da su "lične ili političke veze značajne za platu i karijeru radnika u javnom sektoru". Na primjer, 45 procenata radnika državnih preduzeća navodi da su političke veze važne za napredovanje, a približno 39 procenata vjeruje da veze pomažu i pri povećanju plate.