Slobodan Šoja u osvrtu na smrt Biljane Plavšić tvrdi da ona "nije učestvovala ni u čemu zbog čega su stradali ljudi", prenosi Vijesti24h.online. Ta tvrdnja suprotna je sudski utvrđenoj odgovornosti Plavšić, koja je pred Haškim tribunalom priznala krivicu za progon kao zločin protiv čovječnosti.
Prema tekstu portala, Šoja je na Facebooku Plavšić opisao kao prije rata uglednu naučnicu i profesoricu koja je "zalutala u politiku". Istovremeno je naveo da je bila "pravi nacionalista" i da je zastupala "brutalno radikalan" politički koncept, pišu Vijesti24HOnline.
Pisao je i da je smatrala kako Srbi i drugi narodi u BiH ne mogu živjeti zajedno, ali joj je uprkos tome pripisao odsustvo odgovornosti za stradanja koja su pratila takvu politiku.
Priznanje krivice i sudska odgovornost
Biljana Plavšić priznala je 2002. godine krivicu za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi. Haški tribunal osudio ju je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora.
Priznanje se odnosilo na progon Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u 37 općina Bosne i Hercegovine. Tribunal je njenu ulogu razmatrao u okviru kampanje nasilnog etničkog razdvajanja koja je dovela do smrti hiljada ljudi i protjerivanja hiljada drugih u brutalnim okolnostima.
Šoja, prema prenesenoj objavi, nudi drugačije objašnjenje njenog priznanja. Navodi da mu je Plavšić prije desetak godina govorila o vjerskom konceptu "kenozisa", povezujući priznanje s idejom preuzimanja tuđeg grijeha.
"Grijeh mora biti okajan pa ako krivac ne želi da se javi, onda neko mora na sebe preuzeti krivicu", prenio je njene navodne riječi.
Takvo naknadno objašnjenje razgovora ne mijenja sadržaj priznanja pred Tribunalom: Plavšić je prihvatila vlastitu krivičnu odgovornost, a ne odgovornost umjesto neke druge osobe.
Javna funkcija i raniji angažman
Vijesti24h.online navodi da je Šoja predsjednik Upravnog odbora JU Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo i član SDP-a te da ga je na funkciju imenovala kantonalna vlast koju čine stranke Trojke.
Portal podsjeća i na njegov odlazak 2022. godine na područja Ukrajine pod ruskom okupacijom, gdje je učestvovao kao strani posmatrač na referendumima koje su organizovale vlasti pod kontrolom Rusije.
Prema istom izvoru, Ministarstvo vanjskih poslova BiH tada je saopćilo da Šoja nije imao ovlaštenje institucija BiH i da nije predstavljao državu. Radilo se o referendumima u okupiranim dijelovima Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja, a ne o referendumu na Krimu iz 2014. godine.
U dostavljenom tekstu navodi se da su Ujedinjene nacije i brojne države te referendume odbacile kao nezakonite. Portal također navodi da je Šoja član Upravnog odbora udruženja "Istina i pravda" iz Istočnog Sarajeva.
Autor teksta zbog funkcije koju Šoja obavlja postavlja pitanje hoće li se SDP i ostale stranke kantonalne vlasti izjasniti o njegovoj tvrdnji o Plavšić. U dostavljenom materijalu njihove reakcije nisu navedene.
