01.11.2026.
Svijet SAD

Prvi termonuklearni test: „Ivy Mike“ uništio Elugelab i ostavio krater od 1,9 kilometara

SAD su 1. novembra 1952. detonirale prvu termonuklearnu bombu „Ivy Mike“ na ostrvu Enewetak, uništivši ostrvo Elugelab i stvarajući krater prečnika 1,9 km.

SAD su 1. novembra 1952. na atolu Enewetak testirale prvu termonuklearnu bombu „Ivy Mike

Prva termonuklearna bomba, „Ivy Mike“, testirana je 1. novembra 1952. na ostrvu Enewetak u Pacifiku. Sjedinjene Američke Države detonirale su uređaj tačno u 7:15 sati po lokalnom vremenu, čime je počelo razdoblje u kojem je termonuklearno oružje dodatno povećalo uloge u Hladnom ratu.

Eksplozija je oslobodila 10,4 megatona TNT-a, odnosno energiju približno 700 puta veću od one koju je imala bomba „Little Boy“ bačena na Hirošimu 1945. godine. Vatrena kugla imala je prečnik veći od pet kilometara, dok se oblak gljive podigao na više od 40 kilometara i proširio na širinu veću od 160 kilometara.

„Ivy Mike“ nije bio projektil spreman za bacanje iz aviona, nego eksperimentalni laboratorijski uređaj. Njegova konstrukcija predstavljala je prvu praktičnu primjenu Teller-Ulamovog dizajna, koncepta stepenaste fuzije koji su osmislili fizičari Edward Teller i Stanislaw Ulam.

Prema tom principu, primarna fisiona eksplozija stvara ekstremni pritisak i rendgensko zračenje. Oni zatim komprimiraju i pale sekundarno fuziono gorivo. Uređaj nazvan „Kobasica“ bio je visok više od šest metara i težak 82 tone.

Kao gorivo korišten je tečni deuterij, zbog čega je sistem zahtijevao veliku kriogensku fabriku za održavanje temperature blizu apsolutne nule. Cjelokupna aparatura postavljena je u posebno izgrađenu čeličnu konstrukciju na ostrvu Elugelab.

Detonacija je potpuno uništila Elugelab. Na mjestu ostrva ostao je podvodni krater prečnika 1,9 kilometara i dubine veće od 50 metara, dok su radioaktivna prašina i talog prekrili okolna ostrva i okean.

Analiza radioaktivnih ostataka i filtera s aviona koji su prolazili kroz rubove oblaka donijela je i naužna otkrića. Naučnici na čelu s Albertom Ghiorsom, poznatim po otkrivanju novih hemijskih elemenata, pronašli su ajnštajnij, atomski broj 99, i fermij, atomski broj 100.

Uspjeh testa potvrdio je teorijska predviđanja američkih fizičara i ubrzao termonuklearni program Sovjetskog Saveza. Nekoliko godina kasnije, obje supersile miniaturizirale su fuzioni dizajn i prilagodile ga strateškim bombama i raketama.

Izvor: KLIXBA-svijet
Google Preferred Source

Pratite MojCazin i na Googleu

Dodajte MojCazin.ba kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite vijesti iz Cazina, Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Oznake:
Nastavite čitati
Oglas