Dok se čeka implementacija Općih izbora 2026. i formiranje novog Vijeća ministara BiH, aktuelni saziv državne vlasti, koji djeluje u tehničkom mandatu, nastavlja imenovati i premještati kadrove. O tome je pisao Fokus.ba.
Istovremeno se raspisuju brojni javni konkursi, pa su kadrovska pitanja u državnim institucijama ponovo u fokusu. Među otvorenim pitanjima je i to ko će imati utjecaj na proces zapošljavanja – vlast koja je pri kraju mandata ili nova vlast.
Na državnom nivou trenutno je raspisano 107 konkursa. Traže se direktori, njihovi zamjenici i stručni saradnici u ministarstvima, agencijama i institutima. O ovoj temi govorilo se u emisiji na FTV-u.
Stranačka pripadnost ispred referenci
U javnosti se ističe da bolje reference i viši prosjek kandidata često nisu presudni, dok stranačka pripadnost može donijeti dodatni bod. Vijeće ministara BiH, koje je u finišu mandata, stavilo je u proceduru izmjene više od 20 pravilnika o sistematizaciji državnih institucija. Time su, prema navodima iz emisije, otvorene mogućnosti za nova radna mjesta, koja su nerijetko planirana u okviru političkih dogovora.
Damjan Ožegović, viši istraživač za pravne poslove u Transparency Internationalu u Bosni i Hercegovini, rekao je da se konkursi mogu koristiti za formaliziranje unaprijed dogovorenih zapošljavanja. „Oni se često koriste kao mehanizam za legalizaciju određene namjere zapošljavanja kadrova koji su najčešće dogovoreni po stranačkim vezama. Sve je to plod političkih dogovora“, kazao je Ožegović.
Novinarka Rubina Čengić zapošljavanje u institucijama posmatra i kao način jačanja stranačke infrastrukture. „Imate ogroman prostor za trgovinu, kusuranje i slično. Mi nakon svakih izbora čujemo kako predsjednik neke političke partije kaže da su dobili ovu instituciju ili onu agenciju. Oni prave spiskove i na taj način zapravo hrane stranačku vojsku“, istakla je Čengić.
Konkursi kao politički adut
Činjenica da je pred izbore raspisano više od 100 konkursa otvorila je i pitanje mogu li oni postati predmet pregovora o formiranju vlasti. Proces je, prema navodima iz emisije, u jednom trenutku usporen.
Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, iznio je tvrdnju o radu Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine i njenoj direktorici Aniti Markić. „Već duže vrijeme upozoravam da je Agencija za državnu službu, posebno otkako je na njeno čelo došla Anita Markić, postala stranačka agencija za stranačko uhljebljavanje kadrova. Zbog toga ne čudi što je upravo direktorica donijela odluku o obustavi konkursnih procedura za sve one stranačke kadrove koje su željeli zaposliti odlazeći ministri i njihovi stranački lideri“, kazao je Mehmedović.
Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine demantuje navode o obustavi konkursa. Iz Agencije ukazuju na nedostatak kadrova, koji povezuju s dugogodišnjim neusvajanjem pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
„Sve navedene procedure provodi pet državnih službenika, sekretara Agencije. Više puta sam ponovila da su razlozi sporije realizacije pojedinih procedura nedostatak kadrovskih kapaciteta, a nikako namjerno obustavljanje konkursnih procedura“, navodi se u odgovoru Agencije.
Čengić: Ponavlja se scenarij iz 2022.
Čengić je podsjetila i na slične događaje nakon prethodnih izbora, 2022. godine. Tada su konkursi poništavani i nakon provedene procedure ocjenjivanja kandidata i utvrđivanja rang-lista.
„Slična situacija dogodila se nakon prošlih izbora 2022. godine. Konkursi su bili raspisani, provedena je procedura ocjenjivanja kandidata, a čak i nakon formiranja rang-lista konkurs je poništen i raspisan novi jer su u međuvremenu održani izbori i promijenila se parlamentarna većina, odnosno struktura vlasti. Očito je da ove godine imamo sličnu situaciju. Zbog toga ne znam šta je gore – to što komisije nisu uspostavljene na vrijeme ili nastojanje da se pronađe način za ubacivanje podobnih kadrova“, upozorila je Čengić.
Portal Fokus istražio je zapošljavanje u institucijama BiH, uključujući slučajeve u kojima su se pojavile sumnje u političke ili rodbinske veze. U tekstu se navode i anomalije u radu državnog aparata, uz traženje očitovanja osoba na koje se navodi odnose, kao i njihovih nadređenih.
U takvom prikazu državni sistem opisan je kao prostor koji pogoduje odabranima, umjesto kao filter za izbor najboljih. Efikasna javna uprava s više od 23.000 službenika i dalje se navodi kao reforma na papiru, čije godišnje funkcioniranje košta više od milijardu maraka.
Pitanje kome pripadaju institucije BiH otvara i širu raspravu o tome da li državna služba treba biti prvenstveno u funkciji građana. U demokratskoj državi s vladavinom prava ona bi trebala biti nezavisna i profesionalna, dok se za Bosnu i Hercegovinu u tekstu ocjenjuje da se od tog standarda udaljava.
Fokus je, uz zapošljavanje, ispitivao i djelovanje osoba unutar državnog aparata koji svakodnevno treba odgovarati na potrebe sistema i građana, ali i podržavati put BiH ka članstvu u EU. Nalazi o nizu anomalija dodatno su provjeravani, a od osoba na koje se odnose, odnosno njihovih nadređenih, zatraženo je očitovanje.