Međunarodni dan djevojaka u oblasti IKT (informacijske i komunikacijske tehnologije) sektora obilježava se svakog četvrtog četvrtka u aprilu s ciljem podizanja svjesnosti o potrebi za većim brojem djevojaka i žena u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

U intervjuu za Fenu, dr. sc. Andrea Miljko, voditeljica studija Informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Mostaru, istaknula je da se u Bosni i Hercegovini primjećuje napredak u pogledu položaja žena u IKT sektoru.

- Sve češće viđamo žene koje rade kao programerke, analitičarke, dizajnerice digitalnih sučelja, edukatorice i stručnjakinje za internetsku sigurnost, što ukazuje na sve veću otvorenost i pristupačnost ovog područja. U poređenju s tehnološki razvijenijim zemljama, najveća razlika je u zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama. Ipak, ohrabrujuće je što sve više žena upisuje IKT studije, učestvuje u stručnim edukacijama i doprinosi razvoju digitalnih rješenja – rekla je Miljko.

Ti pozitivni pomaci, dodala je, jasno ukazuju na trend promjena i stvaranje stabilne osnove za još veći doprinos žena digitalnom razvoju Bosne i Hercegovine.

Istorijska uloga žena u IKT sektoru

Profesorica Miljko osvrnula se na istorijsku ulogu žena u razvoju računarskih nauka, podsećajući da je jedna od najpoznatijih žena u istoriji računarskog razvoja bila grofica Ada Lovelace, britanska matematičarka iz 19. vijeka, koja se danas smatra prvom programerkom.

- U 20. stoljeću, tokom Drugog svjetskog rata i rane ere razvoja elektronskih računara, žene su imale ključnu ulogu u složenim proračunima koji su bili temelj za tehnološki napredak, vojnu strategiju i istraživanje svemira. Među njima je bila i Grace Hopper, ekspertkinja za računarske nauke i inovatorica čiji je doprinos bio presudan za razvoj modernih programskih jezika. Osim njih, postoji mnogo izuzetnih žena koje su svojim znanjem, radom i upornošću oblikovale razvoj digitalnih tehnologija – od algoritama i softverskih sistema do savremenih inovacija u umjetnoj inteligenciji i kibernetičkoj sigurnosti. Njihova imena možda nisu uvijek u prvom planu, ali njihov doprinos je temelj današnjeg digitalnog svijeta – istaknula je.

Prema njenim riječima, mnoge žene danas svojim radom doprinose razvoju algoritama, umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti.

- Sve više žena gradi karijere u IKT sektoru, a njihov doprinos u tehničkim i razvojnim timovima postaje sve vidljiviji. Iako neravnoteža još postoji, posebno na rukovodećim pozicijama, raste interes i podrška putem obrazovanja i tržišnih inicijativa – rekla je Miljko.

Dodala je kako žene danas imaju sve više mogućnosti za ulazak u IKT sektor, ali se i dalje suočavaju s predrasudama.

- Žene se suočavaju s izazovima poput društvenih stereotipa i manjka ženskih uzora u tehničkim i rukovodećim ulogama. Ipak, zahvaljujući boljoj dostupnosti znanja, tehnologije i podrške, sve više žena gradi karijere u IKT-u, doprinoseći njegovoj raznolikosti, kvaliteti i inovacijama. Iako nema otvorene diskriminacije pri zapošljavanju žena, i dalje postoje duboko ukorijenjeni društveni stavovi o „muškim“ i „ženskim“ zanimanjima. Ti stereotipi mogu uticati na izbor karijere i ograničiti punu uključenost žena u IKT sektor – kazala je Miljko.

Porast broja studentica na informatičkim studijima

Pozitivni pomaci vidljivi su i u porastu broja djevojaka koje studiraju na informatičkim studijima u BiH.

- Iako ne postoje centralizirani statistički podaci o zastupljenosti žena na informatičkim studijima u Bosni i Hercegovini, vidljiv je pozitivan trend. Na primjer, na studiju Informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Mostaru više od 30 posto studenata čine žene, što pokazuje rastući interes za digitalne i informacijske tehnologije. Vjerujem da se sličan uzorak može prepoznati i na drugim srodnim studijima u zemlji. To je ohrabrujući pokazatelj koji potvrđuje da su djevojke sve otvorenije prema izboru karijere u ovom području – istaknula je.

Prema njenim riječima, ključ za veće uključivanje djevojaka u IKT sektor leži u ranom prepoznavanju i razvoju njihovih interesa za informacijske i komunikacijske tehnologije.

- Potrebno je već u osnovnoj i srednjoj školi sistematski promovisati STEM sadržaje kroz interaktivne radionice, praktične projekte i angažman žena iz struke koje mogu poslužiti kao uzori. Osim toga, važno je stvarati poticajno okruženje koje djevojkama omogućava da se bez pritiska okušaju u tehnološkim izazovima, razvijaju samopouzdanje i osjećaj pripadnosti u oblasti koja još uvijek percipira prevlast muške populacije – poručila je pročelnica studija Informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Mostaru Andrea Miljko.