Općinski sud u Cazinu donio je prvostepenu presudu protiv profesorice Visoke međunarodne škole Cazin, Nermine Hadžigrahić iz Tuzle, koju je osudio na godinu dana zatvora zbog krivotvorenja službenih isprava. U središtu slučaja su ispitne prijave i spiskovi studenata na kojima su, prema navodima Tužilaštva, evidentirani položeni ispiti koji u stvarnosti nisu ni održani za pojedine studente.
Prema informacijama koje je objavilo Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona, Hadžigrahić je u periodu od 2017. do 2019. godine, radeći kao profesorica na studijskom programu „Sestrinstvo“ Visoke međunarodne škole Cazin, svojim potpisom ovjeravala ispitnu dokumentaciju s neistinitim podacima.
U prijavama i spiskovima završnih ispita bilo je navedeno da su studenti pristupili polaganju i uspješno položili određene predmete. Međutim, kako je navedeno u optužnici, isti ti studenti nisu pristupili ispitima niti su ih položili.
Profesorica je, prema tvrdnjama Tužilaštva, bila svjesna da svojim potpisom potvrđuje podatke koji ne odgovaraju stvarnom stanju.
Optužnica je podignuta u augustu 2025. godine, a Općinski sud u Cazinu sada je donio prvostepenu presudu kojom joj je izrečena jednogodišnja zatvorska kazna.
Ko je kontrolisao ispitne evidencije?
Ono što ovaj slučaj čini posebno ozbiljnim jeste činjenica da se radi o studijskom programu „Sestrinstvo“, odnosno obrazovanju kadra koji se priprema za rad u zdravstvenom sistemu.
Ako su u službenim evidencijama postojali ispiti koje studenti nisu polagali, sasvim je opravdano postaviti pitanje kako je takva dokumentacija prolazila kroz sistem kontrole i da li je neko u ustanovi mogao uočiti nepravilnosti.
Koliko je studenata obuhvaćeno spornim evidencijama? O kojim predmetima je riječ? Jesu li nepravilnosti uticale na izdavanje diploma i jesu li nadležne obrazovne institucije provjeravale vjerodostojnost dokumentacije?
Na ova pitanja u dosad objavljenom saopćenju nema odgovora.
Slučaj zato ne otvara samo pitanje individualne krivične odgovornosti profesorice, nego i šire pitanje nadzora nad radom visokoškolskih ustanova i zaštite vrijednosti diploma koje studenti stiču redovnim učenjem i polaganjem ispita.
Presuda nije konačna
Važno je naglasiti da donesena presuda nije pravosnažna. Odbrana i druge ovlaštene stranke imaju pravo žalbe Kantonalnom sudu u Bihaću u roku od 15 dana od prijema presude.
Do pravosnažnog okončanja postupka vrijedi princip presumpcije nevinosti.
Ipak, ovaj sudski predmet već sada nameće ozbiljna pitanja na koja javnost zaslužuje odgovore. Jer kada se u jednom obrazovnom sistemu pojavi sumnja da su ispiti evidentirani bez stvarnog polaganja, onda se ne dovodi u pitanje samo jedan potpis na dokumentu, nego i povjerenje u način na koji se stiču akademska zvanja.
Foto: Tužilaštvo USK
