Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva Srpske demokratske stranke (SDS), zatražila je poništenje odluke o isključenju gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića iz stranke, navodeći da je ta odluka donesena mimo propisa stranačkog statuta. Pandurević je svoje tvrdnje iznijela tokom gostovanja na BHRT‑u, gdje je govorila o unutrašnjim sukobima u SDS‑u, mogućim političkim dogovorima s Draškom Stanivukovićem, odgovornosti za izborni poraz i potrebi reorganizacije stranke.
Zahtjev za poništenje odluke
Pandurević tvrdi da predsjednik stranke Branko Blanuša nije postupio u skladu sa statutom kada je odlučio o isključenju Ljubiše Petrovića. Po njenom tumačenju, član stranke ne može biti isključen bez prethodno provedenog disciplinskog postupka, a kako navodi, nakon usvajanja statuta nije donesen disciplinski pravilnik koji bi precizirao nadležnosti i procedure.
„Apsolutno tražimo da se stavi van snage odluka o isključenju gospodina Ljubiše Petrovića“, poručila je Pandurević. Dodala je da očekuje da će Petrovićeva žalba biti razmotrena pred nadležnim stranačkim organima.
Prema obrazloženju rukovodstva SDS‑a, Petrović je isključen zato što je na izborima javno podržao kandidate drugih političkih organizacija, što je, kako su ocijenili, kršenje stranačkog statuta. Pandurević, međutim, smatra da predsjednik stranke nije imao ovlaštenje da samostalno donese takvu odluku.
Podsjetila je da je Petrović u Bijeljini osvojio oko 27.000 ličnih glasova te ocijenila da bi njegovo isključenje moglo dodatno produbiti podjele u SDS‑u, ali i povećati njegovu podršku među biračima.
Razgovori o mogućim spajanjima i kandidaturama
Pandurević je iznijela vlastitu verziju događaja koji su prethodili sukobima oko rukovodstva SDS‑a, navodeći da su na sjednicama stranačkih organa razmatrane dvije mogućnosti: spajanje stranaka uz izbor Draška Stanivukovića za predsjednika novog SDS‑a, ili nastavak Blanuše na poziciji predsjednika SDS‑a uz kandidaturu Stanivukovića za predsjednika Republike Srpske.
Ona je rekla da se protivila objema opcijama te da je nakon višesatne rasprave na Glavnom odboru Blanuša odustao od ranijih prijedloga i prihvatio da bude kandidat SDS‑a. Pandurević povezuje slučaj Petrović s dubljim neslaganjima o budućnosti stranke i mogućim političkim dogovorima.
Navodi da se gradonačelnik Bijeljine protivio scenariju u kojem bi SDS bio prepušten Stanivukoviću, kao i eventualnim dogovorima sa SNSD‑om. Riječ je o tvrdnjama Pandurević, koje u dostavljenom razgovoru nisu potkrijepljene nezavisnom potvrdom drugih učesnika stranačkih sastanaka.
Odgovornost za izborne rezultate i unutrašnja reorganizacija
Govoreći o izbornim rezultatima, Pandurević je poručila da rukovodstvo SDS‑a mora preuzeti odgovornost i otvoriti raspravu o budućem vođenju stranke. „Kada izgubite izbore, stvar političkog bontona jeste da date svoje mandate na preispitivanje“, rekla je.
Na sjednici Predsjedništva SDS‑a, navela je, govorila je o razlozima zbog kojih stranka nije dobila veću podršku birača. Među identificiranim problemima istakla je izbor kandidata za parlamentarne liste, za koje smatra da nisu uvijek bili dovoljno kvalitetni i prihvatljivi građanima.
Prema njenoj ocjeni, SDS se previše bavio unutrašnjim odnosima i političkim kombinacijama, a premalo konkretnim potrebama birača. „Mi sad moramo prvenstveno uraditi unutrašnju reorganizaciju, modernizovati stranku“, poručila je Aleksandra Pandurević.
Pandurević je posebno naglasila potrebu da se stranka više posveti mladima, uključujući one koji ne izlaze na izbore, i smatra da je dio građana koji su željeli političke promjene ostao kod kuće zbog nepovjerenja prema opoziciji, međusobnih sukoba i ponašanja pojedinih političkih aktera.
Kvalitet ponude kao ključ
Pandurević smatra da problem opozicije u Republici Srpskoj nije samo razjedinjenost nego i nedostatak uvjerljive političke ponude. Kao primjer je navela Ljubišu Petrovića, za kojeg tvrdi da je u Bijeljini ostvarivao izborne uspjehe bez koalicija s drugim opozicionim strankama.
„Znači, bitno je samo da imate zdravu i kvalitetnu ponudu koju će birači prepoznati kao takvu. Ako osjete i malo truleži u toj ponudi, izgubili ste“, rekla je Aleksandra Pandurević. Ocijenila je da SDS mora vratiti povjerenje građana kvalitetnim kandidatima, jasnim politikama i ljudima koji nisu kompromitovani u javnosti.
Govoreći o mogućem zajedničkom nastupu stranaka iz Republike Srpske na državnom nivou, naglasila je da o eventualnim dogovorima ne može govoriti u ime SDS‑a jer o tome nisu odlučivali stranački organi.
Lobiranje u SAD i budžetska sredstava
Pandurević se osvrnula i na lobiranje vlasti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući korištenje budžetskog novca za te aktivnosti. Ocijenila je da je lobiranje legitimno sredstvo međunarodnog djelovanja kada se koristi za privlačenje investicija, unapređenje odnosa i predstavljanje interesa institucija.
Međutim, po njenom mišljenju, neprihvatljivo je da se javna sredstva koriste za privatne interese političkih funkcionera. „Da je Milorad Dodik zloupotrijebio budžet Republike Srpske da bi sebi, svojim saradnicima, svojoj porodici skinuo sankcije, to jeste, to je trebao da radi iz privatnog džepa, a ne iz budžeta institucija Republike Srpske“, izjavila je Pandurević.
Ona je napravila razliku između lobiranja kao aktivnosti i konkretnih ciljeva za koje se izdvaja novac, te iznijela tumačenje prema kojem neke odluke Ustavnog suda BiH odnose se na određene ciljeve lobiranja koje smatra neustavnim, a ne na lobiranje kao takvo.
OHR i evropske integracije
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice i budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR), Pandurević je pozvala Bosnu i Hercegovinu da preuzme veću odgovornost za vlastite političke procese. „Mislim da treba konačno da preuzmemo odgovornost u svoje ruke“, rekla je.
Smatra da pitanje zatvaranja OHR‑a treba posmatrati u kontekstu evropskih integracija i suvereniteta Bosne i Hercegovine te izrazila nezadovoljstvo djelovanjem nekih međunarodnih aktera, tvrdeći da su pojedini problemi u zemlji nastajali nakon njihovih intervencija.
Na kraju razgovora Pandurević se osvrnula i na pitanje ukidanja sezonskog pomjeranja sata, navodeći da bi podržala zadržavanje jednog režima računanja vremena tokom cijele godine.
