Promjena vlasti u Beogradu mogla bi za buduću američku politiku prema zapadnom Balkanu biti važnija od promjene većine u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, ocijenio je Palmer. Istovremeno, očekuje da će pobjeda demokrata i preuzimanje kontrole nad Predstavničkim domom Kongresa SAD-a i Senatom Kongresa SAD-a donijeti veću pažnju Kongresa regionu.
Palmer smatra da će za zapadni Balkan posebno važne biti promjene na čelu odbora koji se bave vanjskom politikom. Gregory Meeks mogao bi predsjedavati Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma, dok se Chris Coons spominje kao mogući nasljednik senatorice Jeanne Shaheen na čelu Odbora za vanjske odnose Senata.
"Demokrati su jasno osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa, i Predstavničkim domom i Senatom. Mislim da će među najzanimljivijim promjenama za Balkan biti to ko će predsjedavati Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma i Odborom za vanjske odnose Senata", kazao je Palmer.
Prema njegovoj ocjeni, Meeks bi svojim dolaskom na čelo odbora mogao biti značajan za budući američki angažman na zapadnom Balkanu. Palmer mu pripisuje dugu historiju rada na pitanjima regiona, uključujući podršku integraciji zapadnog Balkana u evropske i euroatlantske institucije, normalizaciji odnosa Beograda i Prištine te jačanju upravljanja i vladavine prava u Bosni i Hercegovini.
"Gregory Meeks ima dugu historiju angažmana na Balkanu, podrške integraciji zapadnog Balkana u evropske i euroatlantske institucije, normalizaciji odnosa Beograda i Prištine te napretku u jačanju upravljanja i vladavine prava u Bosni i Hercegovini", istaknuo je Palmer.
Promjene u Senatu, kako je naveo, uključuju odlazak Jeanne Shaheen, koja završava mandat i odlazi u penziju. Palmer smatra da time zapadni Balkan gubi važnu zagovornicu svojih interesa na Capitol Hillu. Kao mogući nasljednik na čelu Odbora za vanjske odnose Senata navodi se Chris Coons, za kojeg Palmer kaže da je tokom političke karijere posvećivao značajnu pažnju zapadnom Balkanu i snažno podržavao američki angažman u regionu.
"Balkan je, nažalost, izgubio jednog od svojih istinskih zagovornika na Capitol Hillu odlaskom Jeanne Shaheen u penziju. Među imenima koja se spominju kao mogući nasljednici je Chris Coons, koji bi mogao preuzeti predsjedavanje Odborom za vanjske odnose Senata", kazao je Palmer.
Palmer ipak ne očekuje da će promjena odnosa snaga u Kongresu sama po sebi izmijeniti vanjskopolitički pristup administracije predsjednika Donalda Trumpa. Prema njegovim riječima, vanjska politika ostaje pod direktnom kontrolom predsjednika, Bijele kuće i administracije, ali bi Kongres mogao intenzivnije pratiti stanje na zapadnom Balkanu nego tokom posljednjih nekoliko godina.
"Vanjska politika je pod direktnom kontrolom predsjednika, Bijele kuće i administracije, tako da ne očekujem radikalnu promjenu američkog pristupa regionu. Međutim, vrlo je moguće da ćemo vidjeti znatno veću pažnju Kongresa prema zapadnom Balkanu nego što je to bio slučaj u posljednjih nekoliko godina", pojasnio je Palmer.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Palmer očekuje snažnije poruke Kongresa o odnosima sa zemljom, ali ne i neposrednu promjenu politike prema Sarajevu, Bosni i Hercegovini ili Republici Srpskoj. To je povezao s budućim nadzorom Kongresa nad radom administracije i razvojem događaja u mjesecima i godinama koje dolaze.
"Mislim da ćemo iz Kongresa vjerovatno čuti više poruka koje direktno podržavaju snažne odnose Sjedinjenih Američkih Država s Bosnom i Hercegovinom", istaknuo je Palmer.
"Ne vidim da će se rezultati međuizbora pretvoriti u neposrednu promjenu političkog pristupa Sarajevu, Bosni i Hercegovini ili Republici Srpskoj. Vidjet ćemo u kojem će se pravcu stvari razvijati, a posebno kako će izgledati nadzor Kongresa nad radom administracije u mjesecima i godinama koje dolaze", kazao je Palmer.
Govoreći o Srbiji, Palmer je podsjetio da je Studentska lista pobijedila na prijevremenim parlamentarnim izborima. Promjenu vlasti u Beogradu vidi kao mogući prostor za novi američki pristup regionu, ali istovremeno upozorava da još nije poznato kakvu će politiku nova vlast provoditi niti koliko će biti otvorena za drugačije odnose s Prištinom.
"Za mene je mnogo zanimljivije pitanje ne hoće li promjena kontrole nad Kongresom rezultirati drugačijim američkim pristupom, nego hoće li promjena vlasti u Beogradu otvoriti mogućnosti za novi i drukčiji pristup Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Palmer.
Studentska lista, prema Palmerovim riječima, sada ima ključnu ulogu u oblikovanju političkog pravca Srbije, ali nije jasno ni kakvu bi politiku provodila ni da li sama ima odgovore na pitanja o budućoj vladi i odnosima s Prištinom.
"Kako će izgledati politika te vlade? Koliko će nova srbijanska vlada biti otvorena za drugačiju vrstu odnosa s Prištinom? Ne samo da ja ne znam odgovore na ta pitanja nego nisam siguran ni da ih sama Studentska lista u ovom trenutku zna", kazao je Palmer.
On je rekao da je studentski pokret bio inspirativan u ostvarivanju političkih promjena u Srbiji, ali da upravljanje državom donosi drugačiju vrstu odgovornosti. Istaknuo je da relativno mali broj ljudi povezanih sa Studentskom listom ima neposredno iskustvo u obavljanju državnih funkcija, zbog čega će mnoge stvari učiti tokom procesa upravljanja.
"Bili su inspirativni u ostvarivanju političkih promjena u Srbiji. Međutim, sljedeći dio je težak. Jedno je kandidirati se na izborima i voditi političku kampanju, a sasvim drugo preuzeti odgovornost za upravljanje državom. To je prijelaz iz poezije u prozu, a upravljanje državom veoma je teško", istaknuo je Palmer.
Dodao je da bi politički okvir koji proizađe iz nove vlade mogao otvoriti mogućnosti za Sjedinjene Američke Države, Evropu i zemlje koje graniče sa Srbijom, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
"Bit će zanimljivo vidjeti kakav će politički okvir proizaći iz nove vlade i kakve bi mogućnosti to moglo otvoriti, ne samo za Sjedinjene Američke Države nego i za Evropu te zemlje koje graniče sa Srbijom, uključujući Bosnu i Hercegovinu", kazao je Palmer.
Promjene u Kongresu, očekuje Palmer, dovešće i do većeg diplomatskog angažmana zemalja zapadnog Balkana u Washingtonu. Početkom naredne godine očekuju se dolazak novih članova Kongresa i promjene na rukovodećim pozicijama u odborima koji se bave vanjskom politikom.
"Ako budu mudro postupale, a moje iskustvo govori da vlade zemalja zapadnog Balkana veoma dobro razumiju američku politiku, očekujem značajan diplomatski angažman na Capitol Hillu", rekao je Palmer.
On očekuje da će ambasade zemalja zapadnog Balkana biti aktivne u istraživanju novih mogućnosti i izgradnji partnerstava s novim kongresnim rukovodstvom. Također predviđa veći broj posjeta političkih predstavnika regiona Washingtonu radi sastanaka s novim nosiocima moći u Kongresu.
"Dolazi mnogo novih ljudi, uključujući one koji će preuzeti rukovodeće pozicije u relevantnim odborima. Zato očekujem da će ambasade zemalja zapadnog Balkana u Washingtonu biti veoma aktivne u istraživanju novih mogućnosti i izgradnji novih partnerstava i odnosa", istaknuo je Palmer.
"Očekujem povećan broj posjeta iz regiona, jer će ljudi dolaziti u Washington kako bi se sastali s novim nosiocima moći u Kongresu i osigurali da njihovi interesi budu shvaćeni i uzeti u obzir u zakonodavnom procesu", kazao je Palmer.
Palmer je zaključio da zakonodavni proces u Kongresu možda neće direktno odrediti vanjsku politiku administracije, ali može imati značajne posredne posljedice na političke odluke. "Predstoji mnogo posla za brojne ljude u vladama zemalja regiona i njihovim ambasadama u Washingtonu", zaključio je Palmer u izjavi Feni.
