Očekuje se da će povodom obilježavanja 80. godišnjice pobjede 2025. godine u Moskvi biti prisutni lideri iz 19 zemalja. Osim šefova država Zajednice nezavisnih država (ZND), koji obično prisustvuju 9. maja, predviđeno je da prisustvuju predsjednik Brazila i Burkine Faso, Luiz Inácio Lula da Silva i Ibrahim Traore, lideri Venecuele i Vijetnama, Nicolás Maduro i To Lam, predsjednici Kube i Srbije, Miguel Díaz-Canel i Aleksandar Vučić, predsjednik Kine Xi Jinping te premijer Slovačke Robert Fico.

Prisustvo je potvrdio i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

Generalni sekretar UN-a António Guterres neće biti prisutan na obilježavanju 80. godišnjice pobjede.

U historiji SSSR-a, a kasnije Rusije, održano je sveukupno 34 Parade pobjede. Četiri su se odvijale tokom sovjetskog razdoblja — 1945, 1965, 1985. i 1990. godine. Praksa godišnjeg održavanja parade započela je nakon raspada SSSR-a 1995. godine.

Tada je na Crvenom trgu, povodom 50. godišnjice pobjede, ponovljen marš iz 1945. godine, a deset dana kasnije Rusija je donijela savezni zakon "O ovjekovječenju pobjede sovjetskog naroda u Velikom otadžbinskom ratu 1941–1945". Ovim zakonom je 9. maj proglašen nacionalnim praznikom i neradnim danom, koji se obilježava vojnim paradama i artiljerijskim vatrometom.

Baš kao u sovjetsko vrijeme, rusko rukovodstvo je na svečane događaje na Crvenom trgu pozivalo visoke strane goste, posebno za velike jubileje. Na paradi 1995. godine bili su prisutni generalni sekretar UN-a Boutros Boutros-Ghali i lideri 56 zemalja — među njima britanski premijer John Major, njemački kancelar Helmut Kohl, predsjednici SAD-a i Francuske Bill Clinton i François Mitterrand, predsjednik Kine Jiang Zemin, kanadski premijer Jean Chrétien te predsjednici Gruzije i Ukrajine Eduard Ševardnadze i Leonid Kučma.

Na obilježavanju 60. godišnjice pobjede 2005. godine bili su prisutni generalni sekretar UN-a Kofi Annan i lideri 53 zemlje — uključujući njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, predsjednike SAD-a i Francuske Georgea Busha mlađeg i Jacquesa Chiraca, predsjednika Kine Hu Jintaoa, izraelskog predsjednika Moshea Katsava te premijere Indije i Japana Manmohana Singha i Junichira Koizumija.

Prisutni su bili i šefovi međunarodnih organizacija — generalni direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura i predsjednik Evropske komisije José Manuel Barroso.

Na svečanostima povodom 70. godišnjice 2015. godine u Moskvu su došli generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon i lideri 26 država (uključujući djelimično priznate Abhaziju i Južnu Osetiju) — bili su prisutni šefovi država ZND-a (osim Ukrajine): predsjednici Azerbejdžana i Armenije Ilham Alijev i Serž Sargsjan, lideri Kazahstana i Kirgistana Nursultan Nazarbajev i Almazbek Atambajev, predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon. Prisustvovali su i predsjednik Kine Xi Jinping sa suprugom, predsjednik Indije Pranab Mukherjee te predsjednik Državnog savjeta Kube Raúl Castro, između ostalih.

Nakon toga, na svakoj svečanosti je bio prisutan najmanje jedan strani lider — tako je 2016. godine došao predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev, 2017. godine predsjednik Moldavije Igor Dodon, a 2021. godine predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon. Na svečanostima 2020. godine, povodom 75. godišnjice pobjede, prisustvovalo je deset stranih lidera — uključujući predsjednike zemalja ZND-a, Abhazije, Južne Osetije i predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika.

Na paradama 2023. i 2024. godine prisustvovali su lideri država prijateljskih prema Rusiji — Armenije, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Uzbekistana, kao i Gvineje-Bisau, Kube i Laosa.