Nova politička većina u Skupštini Unsko-sanskog kantona smijenila je Vladu Mustafe Ružnića i za novog premijera imenovala Ibrahima Dizdarića. Burnu sjednicu obilježili su pozivanje na vitalni nacionalni interes, višesatne pauze, spor oko procedure i događaj nakon kojeg je sekretarka Skupštine Dragana Bajrić morala potražiti medicinsku pomoć. Nova Vlada ujedno je četvrta izvršna vlast USK formirana tokom mandata započetog nakon Općih izbora 2022. godine.
Za smjenu Vlade osigurano je 16 zastupničkih glasova. Novi premijer je Ibrahim Dizdarić iz POMAK-a, dok novu parlamentarnu većinu čine SDA, POMAK, DF i Stranka za BiH, uz zastupnike potrebne za minimalnu većinu.
Unsko-sanski kanton dobio je novu Vladu u samoj završnici mandata započetog nakon Općih izbora 2022. godine.
Na vanrednoj sjednici Skupštine USK održanoj 10. augusta nova parlamentarna većina krenula je u smjenu Vlade Mustafe Ružnića, a nakon višesatne sjednice za novog premijera izabran je Ibrahim Dizdarić.
Promjenom vlasti iz izvršne vlasti ispali su NES, SDP i NiP, dok se SDA vratila u Vladu zajedno sa POMAK-om, Demokratskom frontom i Strankom za Bosnu i Hercegovinu.
Od 16 potpisa do nove Vlade
Zahtjev za održavanje vanredne sjednice potpisalo je 16 zastupnika, čime je nova većina već prije početka sjednice demonstrirala da raspolaže minimalnim brojem ruku potrebnim za donošenje odluka.
Prilikom glasanja o dnevnom redu 16 zastupnika bilo je za, šest protiv, dva su bila suzdržana, dok šest zastupnika nije glasalo. Nakon zahtjeva za pojedinačno izjašnjavanje odnos glasova bio je 16 prema osam.
Nova većina potom je krenula u izmjene skupštinskih tijela i proceduru smjene Vlade. Međutim, upravo na pitanju sastava radnih tijela sjednica je naišla na prvu ozbiljnu prepreku.
Mladen Lonić i vitalni nacionalni interes
Jedan od ključnih trenutaka sjednice dogodio se kada je Mladen Lonić, dopredsjedavajući Skupštine USK iz reda srpskog naroda i zastupnik SDP-a, otvorio pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Spor se odnosio na promjene u sastavu Komisije za izbor i imenovanja. Lonić je ukazao na pitanje zastupljenosti srpskog naroda i aktivirao mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Time je u jednom trenutku otvorena mogućnost ozbiljne proceduralne blokade cijelog procesa.
Uslijedile su konsultacije i pauze, nakon čega je prijedlog izmijenjen kako bi se otklonio dio koji je Lonić smatrao problematičnim. Nakon korekcije prijedloga pitanje vitalnog nacionalnog interesa više nije predstavljalo prepreku za nastavak sjednice.
Upravo će način na koji je ovaj dio procedure proveden kasnije postati jedan od glavnih argumenata Mustafe Ružnića za osporavanje njegove smjene.
Ružnić: Neću predati Vladu bez sudske odluke
Mustafa Ružnić nije osporavao političku činjenicu da nova parlamentarna većina ima potrebnih 16 zastupnika. Njegov prigovor odnosio se prvenstveno na proceduru.
Ružnić smatra da su određene odluke morale biti donesene uz primjenu mehanizama zaštite vitalnog nacionalnog interesa i odgovarajuće izjašnjavanje klubova konstitutivnih naroda.
„Ja neću predati Vladu bez sudske odluke.“
Takvom najavom politička promjena vlasti potencijalno dobija i svoj pravni nastavak.
Incident tokom pauze: Sekretarka potražila medicinsku pomoć
Posebno ozbiljan događaj zabilježen je tokom jedne od pauza sjednice.
Agencija Patria objavila je, pozivajući se na vlastita saznanja, da je tokom pauze došlo do verbalnog incidenta između tadašnjeg premijera Mustafe Ružnića i sekretarke Skupštine USK Dragane Bajrić.
Prema navodima tog medija, Ružnić je verbalno napao i psovao Bajrić, nakon čega je ona napustila zgradu i potražila medicinsku pomoć. Patria navodi da joj je aplicirana infuzija te da se nakon ukazane pomoći vratila u Skupštinu i nastavila obavljati svoj posao.
S obzirom na ozbiljnost navoda i činjenicu da se događaj odigrao u najvišem kantonalnom zakonodavnom tijelu, javnost bi trebala dobiti precizno i službeno objašnjenje onoga što se dogodilo tokom pauze.
DF i SBiH – partner se mijenja, mjesto u vlasti ostaje
Promjena Vlade otvara i pitanje političke uloge Demokratske fronte i Stranke za Bosnu i Hercegovinu u čestim preslagivanjima vlasti u USK.
Pogled na samo jedan mandat pokazuje vrlo zanimljiv obrazac.
Nakon izbora 2022. godine DF i SBiH bili su dio vlasti zajedno sa SDA. Kada je 2025. formirana nova parlamentarna većina bez SDA, obje stranke ostale su dio vlasti, ali sa novim partnerima.
Nepunih godinu dana kasnije dolazi novi politički obrat: DF i Stranka za BiH ponovo ulaze u većinu sa SDA.
Zajednički imenitelji različitih koalicionih kombinacija tokom mandata tako su upravo DF i Stranka za BiH.
To samo po sebi nije dokaz tvrdnje političkih protivnika da su ove dvije stranke „igrači SDA“, ali veoma jasno pokazuje visok nivo njihove koalicijske fleksibilnosti.
Za birače se zato nameće legitimno pitanje: koliko glas za manje stranke unaprijed govori kakvu će vlast građani dobiti nakon izbora?
Birač DF-a ili SBiH na izborima 2022. teško je mogao samo na osnovu glasačkog listića predvidjeti da će njegov glas tokom jednog mandata biti dio vlasti sa SDA, zatim vlasti bez SDA, a potom ponovo vlasti sa SDA.
Upravo zato bi političke stranke pred izbore biračima trebale ponuditi jasan odgovor ne samo na pitanje protiv koga su, nego i s kim su nakon izbora spremne formirati vlast.
Ko čini novu Vladu USK?
| Ime | Stranka | Funkcija |
|---|---|---|
| Ibrahim Dizdarić | POMAK | Premijer USK |
| Nijaz Hušić | SDA | Ministar unutrašnjih poslova |
| Anela Halilagić | SDA | Ministrica finansija |
| Dragan Polimanac | SDA | Ministar pravosuđa i uprave |
| Haris Koljić | SDA | Ministar građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša |
| Alen Zulić | POMAK | Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta |
| Almir Zulić | DF | Ministar za pitanja boraca i RVI |
| Edvin Alijanović | DF | Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva |
| Džuneid Šakinović | DF | Ministar zdravstva, rada i socijalne politike |
| Samra Mehić | SBiH | Ministrica privrede |
Četvrta Vlada nakon izbora 2022.
Najnovija promjena još jednom pokazuje koliko je politička scena Unsko-sanskog kantona bila nestabilna tokom ovog mandata.
Politička stabilnost ili permanentno preslagivanje?
Najnovija smjena zato nije samo priča o Mustafi Ružniću i Ibrahimu Dizdariću.
Ona ponovo otvara mnogo šire pitanje načina na koji funkcioniše politika u Unsko-sanskom kantonu.
Tokom jednog izbornog mandata mijenjali su se premijeri, ministri, parlamentarne većine i politički partneri. Stranke koje su jučer bile opozicija danas zajedno formiraju Vladu, dok se stranke koje su do jučer zajedno upravljale Kantonom nalaze na suprotnim stranama skupštinske sale.
Nova parlamentarna većina ima potrebnih 16 ruku. Nova Vlada je izabrana, a Ibrahim Dizdarić preuzeo je mjesto premijera.
Međutim, politička priča time vjerovatno nije završena.
Ostaju Ružnićeva najava pravne borbe, spor oko procedure i vitalnog nacionalnog interesa, nerazjašnjene okolnosti događaja sa sekretarkom Skupštine, ali i političko pitanje koje će uskoro ponovo biti pred građanima.
Nakon četiri Vlade u jednom mandatu, građani USK imaju dovoljno materijala da prije narednog izlaska na izbore ne gledaju samo šta političke stranke obećavaju – nego i s kim su tokom prethodne četiri godine stvarno pravile vlast.
