Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus izabran je za novog reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izborno tijelo Islamske zajednice glasalo je tajno danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, a Grabus je dobio 200 glasova, dok su njegovi protukandidati Mensur-ef. Malkić i Salem-ef. Dedović dobili 115 i 24 glasa; 11 članova izbornog tijela nije pristupilo glasanju.
Mandat reisul-uleme traje sedam godina, što znači da će Nedžad-ef. Grabus predvoditi Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini do 2033. godine. On nasljeđuje Huseina-ef. Kavazovića, koji je tu funkciju obavljao od 2012. godine.
Grabus je rođen 1968. godine u Travniku. Srednje obrazovanje završio je u Gazi Husrev-begovoj medresi 1987. godine, a Fakultet islamskih nauka u Sarajevu završio je 1994. Na istom fakultetu magistrirao je 2001., a doktorirao 2008. godine. Paralelno s tim, od 1995. do 1999. položio je sve ispite na postdiplomskom studiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Njegovo akademsko područje je akaid, islamsko vjerovanje. U akademskoj karijeri predavao je na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, a bio je i gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču. Objavio je veliki broj knjiga, naučnih radova, prijevoda i akademskih članaka.
Od 2006. do 2021. bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Tokom tog perioda vodio je i projekt izgradnje Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, koji je trajao od 2008. do 2020. godine. Od septembra 2021. godine obavljao je dužnost muftije sarajevskog.
U svojoj izbornoj kampanji i u programu za Sabor Islamske zajednice, Grabus je isticao potrebu institucionalne autonomije i jačanja autoriteta Zajednice. Po njegovom mišljenju, "Islamska zajednica treba dati odgovor na vaninstitucionalna tumačenja islama i biti kritična prema neovlaštenim vjerskim autoritetima, lažnim iscjeliteljima i internet influenserima" – to su formulacije koje je iznio predstavljajući program.
Kao prioritetne mjere programa naveo je poboljšanje materijalnog i društvenog položaja imama, razvoj i zaštitu vakufa, unapređenje islamskog obrazovanja te snažnije uključivanje mladih, žena i dijaspore. Predložio je povezivanje islamskih fakulteta u Islamski univerzitet, potpuno finansiranje imama u povratničkim područjima u Republici Srpskoj, osnivanje centra za obuku kadrova i preventivne programe protiv ovisnosti.
Prilikom predstavljanja programa pred Saborom Islamske zajednice u septembru, Grabus je rekao: "Naša zajednica mora ostati inkluzivna. Nikome ništa ne obećavamo, ne dajemo nikakva obećanja, osim, ako nam date povjerenje, da ćemo se truditi i raditi"
Reisul-ulema je poglavar, vrhovni muftija i najviši vjerski autoritet Islamske zajednice u BiH. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini okuplja muslimane u BiH, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji te Bošnjake u dijaspori. Kandidature za reisul-ulemu potvrdio je Sabor Islamske zajednice 5. septembra, nakon evidentiranja u 18 izbornih okruga u BiH, domovinskim zemljama i dijaspori. Institucija reisul-uleme postoji od 1882. godine, kada je za prvog reisa imenovan Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović.
