Pad zaposlenosti u Federaciji BiH

U proteklih nekoliko godina, od 2021. do 2024., nismo primijetili pad zaposlenosti tokom godine. Posljednji put takva situacija zabilježena je usred pandemije. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Porezna uprava FBiH neprestano ističu rast zaposlenih, no ekonomski stručnjaci tvrde da je stvarnost drugačija. Federacija BiH bilježi pad zaposlenosti i stagnaciju privrede.

Najnoviji podaci o zaposlenosti

Prema najnovijim podacima Porezne uprave FBiH, u aprilu 2025. godine zabilježen je pad broja zaposlenih u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Na dan 30. aprila 2025. godine, broj zaposlenih iznosio je 544.613, što je za 1.810 više u odnosu na mart, ali i dalje ukazuje na silazni trend u poređenju s krajem prošle godine. Za usporedbu, na isti datum 2024. godine, broj zaposlenih bio je 546.178.

Manipulacija statistikama

Čini se da se podaci pokušavaju prikriti naglašavanjem usporedbe s prethodnim mjesecom umjesto s prošlom godinom. Ekonomisti upozoravaju da to ne može izbrisati činjenicu da su se ekonomska predviđanja iz januara obistinila, kada je Vlada FBiH povećala minimalnu plaću na 1.000 KM, a broj nezaposlenih značajno porastao.

Alarmantno stanje na tržištu rada

Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH, naglašava važnost relevantnog poređenja od 1. januara do danas. Prema podacima Porezne uprave FBiH, skoro 7.000 radnika izgubilo je posao. "Imamo negativnu razliku između prijavljenih i odjavljenih radnika. Zašto je ovo alarmantno? U moru negativnih ekonomskih informacija, ovakve stvari lako promaknu,“ ističe Čavalić.

Posljedice vladinih odluka

"Šta se desilo, osim loših ekonomskih poteza Vlade FBiH? Nije bilo pandemije, katastrofe, ničega sličnog. Kada uporedimo s prošlom godinom, u martu je razlika iznosila plus 88 zaposlenih, što je bilo apsurdno. Sada, kada je minus nekoliko hiljada, ta se komparacija više i ne spominje,“ kaže Čavalić. Odluka Vlade FBiH od 30. decembra 2024. godine sada se pokazuje kao ključna.

Sudar statistike i politike

"Od trenutka povećanja minimalne plaće, do danas, gotovo 7.000 radnika ostalo je bez posla. To je jedini metodološki ispravan vremenski okvir koji treba posmatrati,“ upozorava Čavalić. U prethodnim godinama, osim 2020., zabilježen je rast zaposlenosti u prvim mjesecima godine. Sada, s 7.000 manje zaposlenih, stanje je alarmantno.

Zaključak ekonomista

Čavalić zaključuje da se neke stvari ne mogu sakriti. "Ako bi FBiH imala čak i neutralan skor – nula – i to bi bio pad. U ekonomiji, kada nema rasta, kada stagnirate, to se smatra padom. Ni realne zarade nisu rasle, što vidimo kroz prosječnu plaću, ukidanje određenih naknada, interno plaćanje i slično,“ poručuje Čavalić.