Na općim izborima 2026. godine, 23 političara zatražila mirovanje mandata kako bi zadržali izvršne funkcije

Ukupno 23 izabrana političara zatražila su mirovanje mandata kako bi zadržala izvršne funkcije. Među njima su gradonačelnici i načelnici, ministri na državnom i entitetskom nivou, četiri kantonalna premijera i potpredsjednik Federacije BiH. Umjesto njih, mandate u parlamentima i skupštinama preuzimaju naredni kvalificirani kandidati s istih lista.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) danas je na sjednici donijela i objavila 34 odluke koje se odnose na dodjelu, prestanak i mirovanje mandata. Od tog broja, 23 odluke odnose se na stavljanje mandata u mirovanje, jedan zahtjev je odbijen, osam odluka na prestanak mandata, dok su u dva slučaja mandati dodijeljeni sljedećim kandidatima jer su izabrani kandidati odbili mandate.

Institut „mandata u mirovanju“ uveden je u Izborni zakon Bosne i Hercegovine odlukom bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta u martu 2024. godine. Prema Izbornom zakonu BiH i pojašnjenjima Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH), načelnici i gradonačelnici koji osvoje mandat u zakonodavnom tijelu mogu zatražiti da taj mandat miruje dok obavljaju izvršnu funkciju.

Za to vrijeme u zakonodavnom organu ih mijenja sljedeći kvalificirani kandidat s iste liste. Izabrani zvaničnici s izvršnim funkcijama zahtjev su morali podnijeti CIK-u BiH ili putem stručnih službi zakonodavnog organa u propisanom roku. Prema članu 1.8c Izbornog zakona BiH, mandat se u pravilu može staviti u mirovanje samo jednom, a period mirovanja ne može trajati kraće od šest mjeseci, uz posebne izuzetke za ministre iz prethodnog saziva.

Najviše mandata odnosi se na lokalne čelnike

Najveći broj mandata u mirovanju, njih devet, odnosi se na gradonačelnike i načelnike izabrane na Lokalnim izborima 2024. godine. Draško Stanivuković ostaje gradonačelnik Banje Luke, dok ga u Narodnoj skupštini RS-a mijenja Tanja Vukomanović s liste PSS-a.

U Narodnoj skupštini RS-a, osim Stanivukovića, mandat miruje i još četvorici lokalnih lidera. Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša iz SNSD-a, mjesto je prepustio Mlađanu Dragosavljeviću. Slobodana Javora, gradonačelnika Prijedora iz SNSD-a, mijenja Igor Savković.

Jovan Katić, načelnik Istočnog Novog Sarajeva iz SNSD-a, ustupio je mjesto Damjanu Škipini, dok je Dejan Kojić, načelnik Pala izabran s liste PSS-a, mandat prepustio Borisu Gojkoviću. U oba slučaja odluku je donio CIK.

U Predstavničkom domu Parlamenta FBiH mandat miruje Arminu Halitoviću, gradonačelniku Bosanske Krupe iz SDP-a, a njegovo mjesto privremeno zauzima Fatka Kulenović. U Skupštini Kantona Sarajevo neće sjediti ni načelnica Novog Sarajeva Benjamina Karić iz SDP-a ni načelnik Ilidže Nermin Muzur iz NiP-a. Karić mijenja Redža Lemezan, a Muzura Omer Osmanović.

U Skupštini Posavskog kantona Anesa Osmanovića, načelnika Odžaka iz SDA, mijenja Kenan Delić.

Državni ministri i potpredsjednik Federacije

Četiri ministra u Vijeću ministara BiH izabrana su u državni ili entitetske parlamente i svi su zatražili mirovanje mandata. Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo iz SDA također ostaje na funkciji, dok njegovo mjesto u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH preuzima Spahija Kozlić.

Zukan Helez, ministar odbrane BiH, izabran je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH s liste SDP-a, a njegov mandat privremeno preuzima Irna Imamović. U isti dom izabran je i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora iz SNSD-a. Umjesto njega mandat preuzima Milorad Kojić, dok Amidžić ostaje na čelu Ministarstva finansija i trezora BiH.

Edin Forto, ministar komunikacija i transporta, izabran je u Predstavnički dom Parlamenta FBiH s liste Naše stranke. Njegovo mjesto zauzima Darja Softić-Kadenić. Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice, osvojio je mandat u Narodnoj skupštini RS-a s liste Koalicije za državu, a u tom tijelu ga privremeno mijenja Amir Hurtić, sljedeći kvalificirani kandidat s liste.

Ministri u entitetskim vladama

Dva ministra u Vladi Republike Srpske, izabranoj u martu 2026. godine, osvojila su mandate u Narodnoj skupštini RS-a. Goran Selak, ministar pravde izabran s liste SPS – Goran Selak – Pokret Jedinstvena Srpska, prepustio je mjesto Saši Gligoriću. Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza iz SNSD-a, ustupio je mandat Mitru Laziću.

Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak izabran je u Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona s liste Snaga naroda – Ramo Isak. Njegov mandat preuzima Aida Bašić.

Četiri kantonalna premijera ostaju na funkcijama

Mandate su osvojila i četiri aktuelna kantonalna premijera, ali će i dalje voditi kantonalne vlade. Irfan Halilagić, premijer Tuzlanskog kantona, i Nezir Pivić, premijer Zeničko-dobojskog kantona, obojica iz SDA, izabrani su u Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Halilagićev mandat preuzima Senija Husić, a Pivićev Hakija Bošnjaković.

Tahir Lendo, premijer Srednjobosanskog kantona iz SDA, izabran je u Skupštinu tog kantona. Njegovo mjesto zauzima Jasminko Ratkušić. Senad Čeljo, premijer Bosanskopodrinjskog kantona, izabran je u Skupštinu Bosanskopodrinjskog kantona s liste NiP-a, a mandat prepustio Lejli Čatović.

U Srednjobosanskom kantonu mirovanje mandata zatražila su i dva ministra iz iste vlade, izabrana s liste HDZ BiH i partnera. Anto Matić, ministar zdravstva i socijalne politike, prepustio je mjesto Luciji Pavlović, dok je ministricu finansija Mirjanu Plavčić zamijenila Ivana Ivičević. Tako u Skupštini Srednjobosanskog kantona mandati miruju za tri člana vlade.

Raspodjela mandata u mirovanju

SDA i SNSD imaju po pet mandata u mirovanju. SDP ih ima tri, dok PSS, NiP i HDZ BiH s koalicionim partnerima imaju po dva. Po jedan mandat imaju Naša stranka, Koalicija za državu, SPS – Goran Selak – Pokret Jedinstvena Srpska i Snaga naroda – Ramo Isak.

Najviše mandata miruje u Narodnoj skupštini RS-a, ukupno osam. U Predstavničkom domu Parlamenta FBiH miruju četiri mandata, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH tri, a u kantonalnim skupštinama osam mandata.

Prestanak mandata delegatima i odbijeni mandati

Četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, izabrana na posrednim izborima 2022. godine, nakon izbora u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zatražila su prestanak mandata u Domu naroda. Zakon ne dozvoljava istovremeno obavljanje obje funkcije.

Iliju Cvitanovića, izabranog u Predstavnički dom s liste Hrvatska petorka HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS, u Domu naroda mijenja Ivan Vukadin. Dženana Đonlagića, izabranog s liste Željko Komšić – Za građansku državu – DF/GS, mijenja Mensura Beganović, a Džemala Smajića, izabranog s liste SBiH, Mirnes Gušić. Želimira Neškovića, izabranog s liste SDS – Volja naroda, mijenja Tamara Evđić. Odluke je donio CIK.

Dvojica kandidata izabrana u Predstavnički dom Parlamenta FBiH odbila su mandate. Iso Delibašić iz SDP-a odbio je mandat 9. novembra 2026., pa ga dobija Adi Kubat. Istog dana mandat je odbio i Nermin Ogrešević, izabran s liste NES BiH, PDA, Naprijed! – Za evropsku BiH zajedno. Njegov mandat pripada Irfanu Duriću.

Promjene u lokalnim vijećima i skupštinama

Zbog izbora na više nivoe vlasti mijenja se sastav četiri lokalna vijeća i skupštine. Mara Granula iz SNSD-a podnijela je ostavku u Skupštini općine Modriča nakon izbora u Narodnu skupštinu RS-a, a zamijenio ju je Tibor Jovičić. Radoslav Nikolić iz SNSD-a podnio je 3. novembra ostavku u Skupštini grada Doboja zbog izbora na nespojivu funkciju. Njega mijenja Marina Jotić Ivanović.

Minela Agić iz SDA napustila je Općinsko vijeće Banovići nakon izbora u Skupštinu Tuzlanskog kantona, a mandat preuzima Emsada Kudumović. Sifet Mrkonja iz SDP-a dao je ostavku u Općinskom vijeću Travnik zbog nespojivosti funkcija. Njegovo mjesto preuzima Almir Jusić.

Privremeni zamjenici i novi vijećnici dužni su da u roku od sedam dana od objave odluke CIK-u dostave izjavu o prihvatanju ili odbijanju mandata. Ako to ne učine, smatra se da su odustali, pa se mandat dodjeljuje sljedećem kandidatu s liste.