Stranka za Bosnu i Hercegovinu, SDA i DF već tri dana nakon izbora najavili su formiranje vlasti u Kantonu Sarajevo, nakon što su prema preliminarnim izbornim rezultatima osvojili 18 zastupničkih mandata, koliko je potrebno za skupštinsku većinu, piše Buka.
SBiH je ostvarila dobar izborni rezultat, a njen zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Muamer Bandić uvjeren je da novu vlast mogu formirati bez SDP-a i ostalih stranaka Trojke.
Ipak, osim pitanja ko će činiti novu vladu i ko će biti premijer, otvorena je i rasprava o rukovodstvu Skupštine KS. Iz Naše stranke stigle su tvrdnje da SDA, SBiH i DF nemaju potrebnu zastupljenost u klubovima naroda za izbor skupštinskog rukovodstva, dok Bandić smatra da to ne može biti prepreka formiranju vlade i da skupštinska većina mora imati mogućnost da preuzme odgovornost za upravljanje Kantonom.
U razgovoru za BUKU Bandić govori o mogućim blokadama u Skupštini KS, odnosima sa strankama Trojke i tvrdnjama o pokušajima kupovine zastupnika.
Objašnjava i šta, prema njegovom mišljenju, razlikuje SBiH od dosadašnje vlasti, kakve planove imaju za rješavanje stambenog pitanja mladih i kako namjeravaju pristupiti problemima poput zagađenja zraka i zaštite okoliša.
Govori i o neradnoj nedjelji te mogućoj saradnji sa SNSD-om i HDZ-om prilikom formiranja vlasti na višim nivoima.
Može li se u Kantonu Sarajevo formirati vlast bez SDP-a? To pitam prije svega zbog situacije u rukovodstvu Skupštine Kantona Sarajevo. Proteklih dana slušali smo razne projekcije i mišljenja da to možda neće biti moguće.
Vlast pravi onaj blok koji ima natpolovičnu većinu. Dakle, minimalno 18 zastupnika. Prema preliminarnim informacijama iz CIK-a, Stranka za BiH, SDA i DF imaju 18 ruku, odnosno 18 zastupnika i natpolovičnu većinu.
I vidjećemo da li će taj rezultat biti konačan. Ono što znam je da se čeka još brojanje glasačkih listića iz dijaspore i mobilnih timova. I ukoliko može nešto da se desi, prema mojim informacijama, Stranka za BiH može dobiti još jedan mandat više, odnosno 8 mandata.
Trenutno, prema ovom izbornom rezultatu, imamo 7. U tom slučaju bilo bi 19 zastupnika koji bi činili ovaj koalicioni blok koji bi mogao praviti vlast. U tom slučaju SDP nema mogućnosti da bude dio vlasti, jer mi iz Stranke za BiH, nismo zainteresovani da u ovim okolnostima pravimo vlast sa SDP-om. Ono što znam je da ni SDA ni DF također nisu zainteresovani da SDP bude dio vlasti u Kantonu Sarajevo.
Postoji li mogućnost blokada?
Ja ne vidim mogućnost kako može manjina upravljati većinom i kako može neko uslovljavati skupštinsku većinu da ne održava sjednice ili da ne formira vladu. Uglavnom se bavimo nekim trivijalnim stvarima koje se ogledaju u tome da se prijeti kako neko nešto neće uraditi. Mi sad imamo vladu koja je u tehničkom mandatu, je li treba da ta vlada ostane i dalje u tehničkom mandatu.
Iako je ova vlada izgubila podršku većine, podnoseći ostavku premijer Nihad UK iz moralnih razloga, nakon što je Erdoan Morankić stradao u javnom prevozu, mislim da bi bilo apsurdno da ova vlada nastavi dalje u tehničkom mandatu.
Da li postoji mogućnost da neko od stranaka koje trebaju biti opozicija na neki način koči imenovanje vlade? Ja ne znam kakve su njihove namjere i ne mogu to komentarisati, ali ono što znam jeste da niko ne može zbog nekog svog političkog interesa kočiti pravne procedure koje su Ustavom utvrđene, koje su jasne i precizne i koje daju mogućnost da one stranke koje imaju većinu formiraju vladu i obnašaju vlast sve dok ta većina ih podržava.
Da li je moguć neki oblik kohabitacije u smislu da Trojka uspije izabrati predsjedavajućeg skupštine, a da vi imate skupštinsku većinu i premijera, da li bi se moglo na taj način djelovati?
Apsolutno.
Prije svega, moramo razgraničiti jednu stvar: za rad Skupštine, odnosno za njeno zasjedanje, neophodna je natpolovična većina. Ukoliko stranke Trojke: SDP, Naša stranka i NiP imaju natpolovičnu većinu, onda oni mogu nastaviti rad. Ukoliko nemaju, ja ne znam kako onda mogu praviti opstrukciju.
Dakle, oni ne mogu sazvati sjednicu, prije svega. Onaj ko može sazvati sjednicu, on će i upravljati procesima. To što će sada neko biti u rukovodstvu Skupštine, ne daje mu pravo nekog veta na rad većini, niti mu daje pravo na opstrukciju rada institucija koje trebaju da građana pruže usluge za koje su zaduženi.
Ne vidim uopšte mogućnosti niti davati neki preveliki značaj ko će sjediti u rukovodstvu skupštine. Ovaj parlament je jednodomno tijelo i u Ustavu je jasno propisano da ne postoji etnički princip predstavljanja, niti postoji etnički veto, niti veto nekog tijela. Dakle, odluke se donose na skupštini natpolovičnom većinom.
Govorilo se dosta o tome u javnosti da pojedinci pokušavaju kupiti vaše zastupnike. Znate li ko su ti ljudi, znate li imena i jeste li neke od njih prijavili?
Ja ne znam, mene niko nije zvao, ali što znam, kao i vi iz medija, da su određeni zastupnici dobijali neke pozive.
Je li sada neko nešto prijavio, to bi bilo pravo pitanje za njih. Ja to ne znam i ne bih mogao to sad reći vama.
Može li koalicija sa SDA u budućnosti koštati Stranku za Bosnu i Hercegovinu? Dio vaših birača su oni koji su nezadovoljni SDA, pa su se vama okrenuli. Često se smatra da je koalicija sa SDA koštala DF podrške birača. Strahujete li da se to može dogoditi i SBiH?
Stranka za Bosnu i Hercegovinu je ovaj mandat bila u opoziciji.
I mi smo pokušali sa strankama Trojke da napravimo vlast. Nažalost, vidjeli smo da naši bazični politički ciljevi nisu na istoj ravni i da u stvari, principi političkog djelovanja SBiH razlikuju se od principa stranaka Trojke.
Šta vas najviše razdvaja?
Pa, u pravilu, stranke Trojke su okupljene oko političkog interesa, ne oko interesa građana.
I, nažalost, za njih pravna pravila ne vrijede kada je u pitanju njihov politički interes. Odnosno, oni su na neki način institucije u Kantonu Sarajevo autanizirali. Oni jednostavno smatraju da institucije nisu obavezne da postupaju po zakonu.
To je za nas bilo neprihvatljivo. I onda su se te stranke Trojke, neću reći korupcijom, ali na neki način su pridobili dvije zastupnice iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu koje su im davale podršku i činili stabilnu skupštinsku većinu. I nama to zaista nije prihvatljivo.
Ukoliko neko i sada smatra da mi ili bilo ko treba da se bavi korupcijom, da ojača ovaj naš blok gdje mi imamo 18 ruku pa da imamo 19 ili 20, ja nisam saglasan s tim. I ukoliko SDP, Narod i pravda i Naša stranka smatraju da korupcijom ponovno trebaju da nekoga pridobiju kako bi njih podržali, ja to neću također prihvatiti. Građani su iskazali svoju volju demokratskim putem na izborima. Imamo rezultat kakav imamo. Stranka za Bosnu i Hercegovinu i SDA i DF imaju više od 10.000 glasova više od stranaka Trojke, to znači da su oni u ovom izbornom ciklusu izgubili izbore i da to trebaju prihvatiti i pustiti ove tri stranke da pokažu da li oni mogu Kanton Sarajevo urediti bolje nego što su to radile stranke Trojke.
S obzirom na to da ste uvjereni, a i sve ide ka tome, da ćete biti vlast prije svega u Kantonu Sarajevo, koji je Vaš pogled na rješavanje stambenog pitanja mladih? Imali smo ranije subvencije, zbog kojih su kasnije iz Trojke mlade nazvali hiperprivilegovanom kastom, imamo povrat PDV-a na prvu nekretninu, a pojavio se i prijedlog da se zapravo grade stanovi po povoljnoj cijeni.
Za mene je iznenađujuće to što su stranke Trojke građane Kantona Sarajevo, u koje ubrajamo mlade, zadužili za milijardu konvertibilnih maraka, a da su pritom i u tom procesu, napravili deficit budžeta od 194 miliona maraka do kraja 2025.
Pritom su ukinuli i ovu jednu mogućnost subvencioniranja mladih, kako ste Vi to sada rekli, i da su u ovom mandatu od četiri godine, čini mi se, samo jednu godinu izdvojili sredstva za mlade. Za mene je to porazno. Porazno je zato što 250 miliona maraka kreditnog zaduženja, ove stranke Trojke nisu utrošile, iako su planirali da će utrošiti.
Na to sad plaćaju i zatezne kamate, a da pritom nisu učinili nijednu aktivnost koja bi, evo, ogledala se u tom da mladi dobiju neku vrstu prerogativa kada je pitanje rješavanja njihovog stambenog pitanja. Kada je u pitanju Stranka za BiH, mi smo u svom programu iznijeli određenu vrstu naših političkih ciljeva – šta želimo da uradimo za mlade, a između ostalog, jedan od tih ciljeva jeste izgradnja stanova po povoljnijoj cijeni za mlade osobe.
I to bi bio jedan dugoročni projekat gdje bi morali da zajedno kanton i općine koje iskažu interesovanje, naprave zajednički projekat i na taj način investitore koji žele da ulažu jedan dio tih stanova da se obezbijedi po povoljnim uslovima za mlade.
Na press konferenciji održanoj tri dana nakon Opštih izbora BiH, koju ste održali sa kolegama Zuhrićom i Kapidžićem iz DF-a i SDA, govorilo se o mnogim temama, između ostalog razdvajanju Ministarstva kulture i sporta na dva zasebna ministarstva. Međutim, šta je sa ekologijom, smanjenjem vodozaštetne zone i na kraju krajeva zagađenjem zraka, što je jedan od ključnih problema?
U tom pravcu će sada ići naši dogovori, odnosno izrada programa ove tri stranke. Naša stručna tijela će već u narednom periodu preuzeti ulogu pravljenja programa. Kada je u pitanju razdvajanje ovih ministarstava, kolega Kapidžić je samo površno naveo primjer Ministarstva kulture i sporta, koje bi trebalo razdvojiti. Postoje još tu neki prijedlozi, ali evo u konačnici, da ja ne bih prejudicirao šta će se desiti, vidjećemo u narednom periodu, koja ministarstva se trebaju razdvojiti, a koja spojiti.
Znam da ovo nije kantonalna nego entitetska nadležnost, ali eto, budući da postoje velike šanse da ćete biti vlast i na nivou Federacije, a i da se ovo tiče najviše Kantona Sarajevo, koji je Vaš stav po pitanju neradne nedjelje, odnosno stav SBiH?
Nemamo problem s tim da neradna nedjelja bude uređena na način na koji je to sada propisano. Međutim, mi smatramo da to treba da bude ujednačeno na državnom nivou, u oba entiteta. Smatram da je neprimjereno da građani Republike Srpske imaju nepovoljan položaj u odnosu na građane Federacije.
Ja smatram da to treba biti ujednačeno i da na taj način otklonimo tu vrstu diskriminacije. Zaista radnicima koji rade nedjeljom pripada pravo na odmor i taj odmor treba biti usklađen jednakopravno u cijeloj BiH. Nikako ne bi trebalo da sada imamo jedan model u Federaciji, a drugi u Rs.
Mislim da se treba pronaći zajedničko rješenje i da na bazi dogovora uredimo da nedelja bude neradna i u Federaciji i u Rs.
Zato će biti potrebna saradnja i dogovor sa SNSD-om, s obzirom na to da je dosadašnja opozicija često strankama Trojke zamjerala koaliciju sa SNSD-om, ukoliko Stranka za BiH, s obzirom na vaš veliki potencijal u Predstavničkom domu BiH gdje imate tri zastupnika, bude išla u koaliciju sa SNSD-om, kako biste vi to opravdali svojim biračima?
Pa, ja ne znam da li će Stranka za BiH biti dio vlasti u Federaciji i na državnom nivou, jer ne sudjelujem u tim pregovorima, ja sam isključivo zadužen za Kanton Sarajevo. Tako da mi je to nepovoljan položaj da komentarišem.
Ali ono što je bitno i za mene i za građane, za sve nas, su izborni rezultati između ostalog i u Republici Srpskoj, ako se odnose na BiH, i na popunjavanje domova naroda. Ukoliko je SNSD nezaobilazan faktor, ne možemo kršiti Ustav. Dakle, ne možemo politički diskriminirati SNSD ako je on politički pobjednik, odnosno izborni pobjednik.
Mi smo imali tu situaciju da je u Federaciji diskriminirana Stranka demokratske akcije, iz koje sam ja izašao, ali ona je bila izborni pobjednik i to je bila volja građana. Ukoliko je volja građana Republike Srpske, da bude SNSD, zaista je onda degutantno tražiti rješenja kako da se SNSD prevari.
Da li postoje linije i granice koje treba postaviti u odnosima sa SNSD-om i HDZ-om prilikom formiranja vlasti? Ukoliko bi se takva koalicija ogledala u jačanju državnih institucija koje bi branile unutrašnji i vanjski suverenitet, onda ne vidim mogućnost da se opstruiše izborna volja građana Republike Srpske, već vidim mogućnost da se pregovori vode na ovom nivou.