Glavna cesta koja spaja tri kantona jedna je od najopasnijih i najlošijih u BiH. Zbog toga putovanje od Sarajeva do Tuzle traje dva i po sata ili više, iako su ova dva grada udaljena samo 120 kilometara. Sekcija od Srednjeg do Nišićke visoravni je popravljena, a nova saobraćajna traka je izgrađena. Međutim, problemi su se ubrzo pojavili.

Jedna traka je zatvorena već tri mjeseca

Mnogo kamenja palo je na glavnu cestu koja povezuje Sarajevo i Tuzlu. Jedna traka je zatvorena zbog klizišta i situacija je takva skoro tri mjeseca. Ograničenje brzine je 40. Vožnja je postala rizična jer vozači odmah nakon znaka zabrane moraju preći punu liniju. Proširenje ovog dijela ceste prema Nišićkoj visoravni vozači su čekali skoro dvije godine, izvještava N1. Iako ova cesta povezuje više od milion stanovnika, a prema nekim procjenama, preko milion i po vozila godišnje koristi ovaj put, klizišta zbog kojih jedna traka nije u upotrebi nisu sanirana. Nema informacija kada će sanacija biti obavljena.

Neadekvatna zaštita i nedostatak resursa

Iz JP Ceste Federacije, koje je odgovorno za održavanje glavnih cesta, nismo dobili odgovor na naš upit. Ni iz resornog federalnog ministarstva nije bilo odgovora. Stručnjaci navode da je uzrok klizišta zasijecanje tla i nedovoljna zaštita. Mogli su koristiti mlazni beton i geotehnička sidra, ali je odabrana zaštitna mreža koja nije izdržala padavine. “Kod nas se sve u državi radi površno. Ako pogledamo prirodne nesreće, klizišta, poplave. Od Donje Jablanice ništa se nije promijenilo. Opet će se dešavati, dobro je još dok je klizišta, a da niko nije nastradao zbog odlamanja stijena na saobraćajnu traku. Šta ako neko nastrada? Opet bi se ponovilo isto. Vlasti svih nivoa ne vode računa o građanima i sve se završava površno, možda ponekad i zbog smanjenja financijskih sredstava, a sve na uštrb građana BiH”, izjavio je Nedim Suljić, član Evropske akademije nauka i umjetnosti.

U Planu poslovanja JP Ceste Federacije navode da zbog ograničenog budžeta nije bila moguća sanacija dionica, te da cestovna mreža u BiH spada među manje razvijene u Evropi. Mala ulaganja, klizišta, oštećena cesta, doveli su do toga da je prosječna brzina vožnje 50 km/h na mnogim glavnim cestama. “Suština je da se ne reaguje odmah. Kada se desi nepredviđena okolnost, kao što je ova, trebali bismo brže reagovati. Stvara se zagušenje, narušava se protok vozila, itd. Dakle, nije problem kada se desi nešto nepredviđeno, problem je vraćanje u prvobitno stanje”, izjavio je Mirzet Sarajlić, stručnjak za saobraćaj.

Pojedini dijelovi ne ispunjavaju ni osnovne standarde glavne ceste

Zatvorena traka nije najveći problem na putu ka Tuzli. Cesta je često zakrpljena, uska, s mnogo krivina. Preticanje je opasno, često zabranjeno. Na nekim dijelovima, cesta ne ispunjava ni osnovne standarde glavne ceste. Kada padne snijeg, saobraćajni kolaps je neizbježan. Kvalitet puta na ovoj dionici je obrnuto proporcionalan njegovoj važnosti jer povezuje glavni grad države i najmnogoljudniji kanton. Tuzlanski kanton do sada nije dobio niti jedan metar brze ceste. Negativne ekonomske posljedice teško je izračunati, ali je mnogo propuštenih investicija. “Razgovarao sam s mnogim investitorima predstavljajući naše potencijale. I na kraju su rekli, što me šokiralo; sve je u redu ministre, vidimo vaše potencijale, ali da mogu stići do Sarajeva za sat vremena, a ne za tri, mogli bismo govoriti o investicijama i ozbiljnoj priči”, rekao je Mirsad Gluhić, bivši ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK.

Obećanja, prazne priče

Te 2017. godine govorilo se i o autoputu Sarajevo-Beograd koji bi mogao ići preko Tuzle. I to je ostalo samo kao priča, obećanje, najava. Davne 2004. godine federalni ministar saobraćaja najavio je projekat autoceste Tuzla-Orašje, označavajući ga projektom od federalnog značaja. O tom projektu proteklih mjeseci stanovnici ponovno slušaju, uz nove najave. “Prošlo je mnogo godina, a nismo se pomakli daleko”. Loša cesta itekako utiče na privredni razvoj pa se, kažu ekonomisti, smanjuje ekonomska potencijalnost cijele Federacije. Proširenje puta na jednom dijelu dalo je nadu vozačima da počinje ozbiljno ulaganje u cijelu dionicu. No, ovaj klizište “ugasilo je” optimistične glasove.