Lučić objavio “Čovićevu biografiju”, tvrdi da se potpisivao ćirilicom

Kandidat stranaka Petorke (HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS) za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Zdenko Lučić nastavio je javni sukob s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, koji traje otkako je Lučić ušao u izbornu utrku.

VEZANO Čović o kandidatu za Predsjedništvo BiH: Ratni zločini ne zastarijevaju

Nakon što je Čović na nedavno održanoj sjednici Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) ponovio niz kritika i uvreda na njegov račun, Lučić je odgovorio opširnom objavom na Facebooku u kojoj se osvrnuo na Čovićevu biografiju, posebno na period od početka rata u Hrvatskoj 1991. godine do početka rata u Bosni i Hercegovini godinu kasnije.

VEZANO Lučić ekspresno odgovorio Čoviću, objavio dva dokumenta iz 1991. godine

Na početku objave Lučić je poručio kako biografija svakog političara mora biti predmet interesa javnosti, naročito kada je riječ o, kako navodi, “osobi koja je vladar svakog segmenta života jednog naroda više od 20 godina”.

“Posebno je to važno ako se biografija krije. Posebno ako u njemu ima detalja koji nisu u skladu s vrijednostima koje političar zastupa. Životopis može biti blatnjav, ali definitivno nije ‘stvar prošlosti’. To je lična karta svake javne osobe”, napisao je Lučić.

Iznio tvrdnje o Čovićevim studentskim danima

U nastavku je iznio niz tvrdnji o Čovićevim studentskim danima i njegovom tadašnjem nacionalnom izjašnjavanju.

“Kao student, Čović se na prijavama semestara i ispita potpisivao ćirilicom, a tamo gdje se tražilo izjašnjenje upisivao je Jugoslaven”, naveo je Lučić.

Dodao je kako se Čović, prema njegovim tvrdnjama, ćirilicom potpisivao i tokom rada u mostarskom Sokolu te da su svojevremeno kružile glasine da se izjašnjavao kao Srbin.

Poseban dio objave posvetio je Čovićevom angažmanu u kompaniji Soko na početku rata u Hrvatskoj.

“Početkom rata u Hrvatskoj, Čović je obnašao dužnost direktora proizvodnje u firmi Soko, kada su se, za potrebe JNA, na avione tipa Galeb počeli ugrađivati lanseri i podvjesni nosači bombi. Sve dorade i preinake na letjelicama svojim potpisom odobravao je Dragan Čović. U isto vrijeme Soko je vršio opravke i servis aviona koji su bili oštećeni prilikom borbenih djelovanja u Hrvatskoj, kao i otpremu rezervnih dijelova za letjelice koje je slao u vojnu bazu Zemunik kod Zadra za potrebe tadašnje JNA”, naveo je Lučić.

Podsjetio na incident iz 1991. godine

Kandidat Petorke podsjetio je i na incident iz marta 1991. godine, tvrdeći da je Čović tada navodno učestvovao u napadu na jednog zaposlenika Sokola, koji je kasnije dobio otkaz.

Prema njegovim navodima, Čović je i do početka rata u BiH ostao na rukovodećim funkcijama u ovoj kompaniji, koja je nastavila saradnju s JNA, da bi potom prešao u krizni štab preduzeća.

“Početkom agresije na BiH prelazi u krizni štab preduzeća Soko, kada prestaje da se izjašnjava kao Jugoslaven i počinje se izjašnjavati kao Hrvat”, tvrdi Lučić.

U nastavku objave osvrnuo se i na poslovanje Sokola nakon rata, navodeći da je Čović koristio kontrolu nad kompanijom kako bi proširio njene aktivnosti na uvoz cigareta.

Posebno je izdvojio odluku vlasti tadašnje tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne iz 1996. godine.

“Odlukom Vlade HR Herceg-Bosne iz 1996. godine, koja je prema određenim navodima donesena retroaktivno, formirana je bescarinska zona u krugu preduzeća Soko. Za tu zonu vezuju se određene krimogene radnje, poput nestanka šlepera cigareta vrijednog dva miliona njemačkih maraka, u koje su, navodno, bili uključeni radnici ili bliski saradnici MUP-a HR Herceg-Bosne”, napisao je Zdenko Lučić.

Lučić: Čovićeva politička karijera počela 1996. godine

Govoreći o Čovićevom političkom usponu, naveo je da je njegova politička karijera započela 1996. godine s ciljem utjecaja na poslovne procese iz kojih, kako tvrdi, nije mogao ostvariti finansijsku korist, pri čemu je posebno spomenuo privatizaciju Aluminija.

Na kraju objave Lučić je iznio i najteže optužbe na račun predsjednika HDZ-a BiH.

“Prema svemu navedenom, jasno je da Čović nije bio sudionik Domovinskog rata na strani HVO-a, a JNA se odrekao tek kada je postalo jasno da Mostar i Soko neće ostati u Jugoslaviji. Kao takav, Čović se polako penje kroz hijerarhiju HDZ-a, preuzimajući kontrolu ne samo nad strankom nego i nad udrugama HVO-a koje su se borile protiv JNA. Danas udruge HVO-a u tišini promatraju kako ovaj bivši jugoslavenski partijski funkcioner, koji je upravljao zrakoplovnom industrijom Soko, monopolizira naslijeđe HVO-a i njime vodi političke progone stvarnih pripadnika HVO-a”, napisao je Zdenko Lučić.