Nepovjerenje u političke stranke, nezadovoljstvo kandidatima i slabije praćenje političkih dešavanja među glavnim su razlozima zbog kojih dio mladih u Bosni i Hercegovini ne učestvuje u izbornom procesu.
Pokazuje to istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT o političkoj pismenosti mladih u BiH, provedeno na reprezentativnom uzorku mladih od 15 do 30 godina. Podaci ukazuju i na pad izlaznosti mladih tokom nekoliko posljednjih izbornih ciklusa.
Izlaznost mladih u padu
Na Lokalnim izborima 2020. godine glasalo je 51,44 posto mladih, dok je dvije godine kasnije, na Općim izborima, biračko pravo iskoristilo nešto više od 47 posto.
Na Lokalnim izborima 2024. izlaznost mladih dodatno je pala na 45,3 posto.
Istraživanje pokazuje da politika i politička dešavanja donekle ili izuzetno zanimaju 42,2 posto mladih, dok 38,5 posto navodi da ih politika donekle ili u potpunosti ne zanima.
Veće interesovanje zabilježeno je kod muškaraca, njih 48,4 posto, dok je kod žena taj procenat 35,8.
Interes za politiku raste s godinama
Najveće interesovanje za politička dešavanja pokazuje najstarija dobna grupa mladih, od 25 do 30 godina, dok je najmanje interesovanje zabilježeno među mladima od 15 do 19 godina.
Nalazi fokusnih grupa pokazuju da su osjećaj građanske obaveze i želja za promjenama među glavnim motivima mladih koji izlaze na izbore.
Lakše se odlučuju dati glas kandidatima koji, prema njihovoj procjeni, imaju vidljive rezultate ili nude konkretna rješenja problema za koje su nadležni.
Dio ispitanika naveo je i da na izbore izlazi uprkos negativnom mišljenju o političarima, doživljavajući glasanje kao jedan oblik protesta.
Nezadovoljni političkom ponudom
Mladi koji imaju pravo glasa, ali ne izlaze na izbore, kao jedan od ključnih razloga navode nezadovoljstvo kandidatima i političkim strankama.
To pokazuje da apstinencija nije isključivo posljedica nezainteresiranosti za politiku, već i procjene da postojeća politička ponuda ne daje dovoljno razloga za izlazak na izbore.
Istraživanje pokazuje da 38,5 posto mladih ne prati politička dešavanja i kampanje stranaka.
Samo političke subjekte koji ih zanimaju prati 17,9 posto ispitanih, dok 28,6 posto informacije o politici uglavnom dobija usput putem medija. Njih 15 posto navodi da se aktivno trudi biti u toku.
Više od trećine ne čita programe stranaka
Više od trećine mladih, odnosno 34,8 posto, navodi da prije glasanja ne čita programe političkih stranaka.
Njih 19,7 posto kaže da to nikada ne radi, dok 15,1 posto programe ne čita jer ne vjeruje da će stranke realizirati obećano.
S druge strane, 36,4 posto ispitanika tvrdi da čita stranačke programe i da ih uzima u obzir prilikom odlučivanja kome će dati glas.
Političkim strankama vjeruje tek 3,1 posto mladih
Posebno je izraženo nepovjerenje prema političkim strankama.
Svega 3,1 posto mladih navodi da vjeruje političkim strankama, dok 48,1 posto kaže da im ne vjeruje. Neodlučnih, odnosno onih koji niti vjeruju niti ne vjeruju strankama, ima 42,8 posto.
Više od trećine mladih, njih 38,4 posto, smatra da političari nakon osvajanja mandata uglavnom ne ispunjavaju predizborna obećanja.
Još 16,8 posto smatra da obećanja ne ispunjavaju uopće, dok 25,8 posto vjeruje da ih djelimično realiziraju.
Samo 1,1 posto mladih smatra da političari u potpunosti ispune ono što su obećali prije izbora.
