Tokom predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini zabilježene su brojne izjave i objave političara koje su sadržavale etničke, vjerske i nacionalne kvalifikacije, dok nadležne institucije, prema dobijenim odgovorima, nisu izrekle kazne za govor mržnje. Predizborna kampanja trajala je od 4. septembra do 3. oktobra 2026., a Opšti izbori održani su 4. oktobra.
Izborni zakon Bosne i Hercegovine zabranjuje govor mržnje i predviđa odgovornost za njegovo korištenje tokom izbornog procesa. U zakonu se navodi: „Zakon definiše govor mržnje kao svaki oblik javnog izražavanja koji izaziva ili potiče mržnju, diskiminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe na osnovu, rase, pola, vjere, nacionalnosti, etničkog porijekla ili druge lične karakteristike“.
Za političke subjekte koji koriste jezik kojim bi se moglo podstaći nasilje ili širenje mržnje kazne mogu iznositi do 30.000 KM, a u težim slučajevima doseći 100.000 KM. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine može kandidata zbog govora mržnje ukloniti s izborne liste, a u ekstremnim slučajevima poništiti ovjeru političkog subjekta, odnosno stranke ili koalicije za učešće na izborima.
Odgovornost se, prema zakonskim pravilima, može odnositi i na lidere političkih stranaka, a ne samo na pojedinačne kandidate ili stranku kao pravno lice. Ako govor mržnje preraste u teži oblik izazivanja rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, primjenjuje se Krivični zakon Bosne i Hercegovine ili entitetski krivični zakoni. Za takva djela predviđene su zatvorske kazne od tri mjeseca do tri godine.
Upravo zbog tih odredbi istraživano je da li je tokom kampanje bilo govora mržnje i jesu li institucije nadležne za provođenje Izbornog zakona BiH i Krivičnog zakona BiH reagovale. Primjeri pronađeni na društvenim mrežama i u elektronskim medijima proslijeđeni su Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine, Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i Sudu Bosne i Hercegovine, uz pitanje da li su ih evidentirali i procesuirali. Upit je proširen i na nekoliko novijih slučajeva izvan kampanje za koje se smatralo da zaslužuju pažnju nadležnih institucija.
Među primjerima je izjava Zdenka Lučića, kandidata za člana Predsjedništva BiH „Hrvatske petorke“. On je 24. septembra 2026. izjavio da Dragan Čović nije Hrvat i iznio neprovjerene informacije o njegovom porijeklu. Lučić je rekao da je tu informaciju dobio od prijatelja povezanih s obavještajnim službama, a zatim naveo da je Čović rođen kao izvanbračno dijete.
„Majka mu je bila čistačica iz Mostara, otac mu je izvjesni Savo Miljević, oficir Udbe. Jednog dana ćemo završiti na sudu i to ćemo dokazati.“
Lučić je dodao: „Uvijek smo se pitali kako se Hrvat može potpisati ćirilicom i izjasniti se kao Jugoslaven. Saznali smo, provjerit ćemo”, rekao je Lucić. Čovića je i ranije prozivao da nije Hrvat, ali je 24. septembra iznio i tvrdnje o njegovom porijeklu koje su u tekstu označene kao neprovjerene.
Krajem septembra u Derventi je Josip Perković, visoki funkcioner HDZ-a, govorio o Slavenu Kovačeviću, kandidatu Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Na predizbornom skupu, kojem su prisustvovali Dragan Čović i kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijana Filipović, Perković je pokušao diskreditirati jednog od Kovačevićevih protukandidata.
„Jedan od njih je jako obrezan i zastupa one koje je zastupao dosadašnji nositelj Zlatnog ljiljana“, kazao je Perković, aludirajući na Slavena Kovačevića. U tekstu je navedeno da je time širio mržnju prema kandidatu, odnosno koristio formulaciju koja bi se mogla okarakterisati kao govor mržnje.
Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH i visoki funkcioner SNSD-a, u julu je izjavio da su pripadnici Armije RBiH učestvovali u planiranju terorističkog napada na SAD 11. 9. 2001. godine. Ta izjava je u tekstu opisana kao širenje laži i govor mržnje.
U septembru je Staša Košarac, državni ministar i visoki funkcioner SNSD-a, podržao inicijativu građana za privremenu obustavu stanogradnje u Istočnom Sarajevu. Kao razlog je naveo potrebu očuvanja demografske slike, vrijednosti i načina života stanovnika tog grada. U objavi na svom X profilu napisao je: „Moramo čuvati naše Istočno Sarajevo, jer je naš grad bedem Srpske“.
Košarac je nekoliko dana kasnije ljubio grob ratnog zločinca Ratka Mladića, čime ga je, kako je navedeno, veličao u javnosti. Veličanje ratnih zločinaca je u Bosni i Hercegovini krivično djelo. Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, koje je u julu 2021. nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, zabranjeni su i kažnjivi negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca.
Najviše primjera u kampanji vezano je za Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i bivšeg predsjednika RS. On je na svom X profilu napisao da je „Iran generator smrti koji su Bošnjaci prihvatili kao svog saveznika“. U uvodu objave naveo je da bošnjački ideolozi, među kojima je spomenuo Envera Kazaza, javno žale smrt ajatolaha Hamneija, traže da se širom BiH čitaju molitve posvećene njemu i priznaju da je Iran bio ključni saveznik u ratu protiv Srba.
Dodik je zatim napisao: „Iran naoružavao, finansirao i obučavao mudžahedine dok su Srbima sjekli glave“. „To nije ideologija ili država - to je generator smrti koji su Bošnjaci prihvatili kao svog saveznika. I još uvijek ga slave“. U razgovoru za The National Independent rekao je i: „Hrišćani ne žele živjeti pod muslimanskom vlašću u BiH.“
U razgovoru objavljenom na X-u 26.9.2026. Dodik je izjavio: „Mi, hrišćani, više ne želimo živjeti pod muslimanskom vlašću. Jer, muslimani i Turci su ovdje vladali 500 godina, a Srbi su opstali. A sada da ponovo budemo pod muslimanskom vlašću? Ne. Smatramo da BiH nije mjesto za nas“. Dodao je da pojedini ljudi iz administracije Donalda Trumpa žive u fikciji očuvanja Dejtonskog sporazuma i rekao: „Stavili su nas da živimo sa muslimanima i Hrvatima koji su katolici“.
Dva dana ranije, na predizbornom skupu, Dodik je zagovarao integraciju Istočnog Novog Sarajeva i Istočne Ilidže kako bi „budu još jači da bi se oduprli nastojanjima da se udruže sa federalnim Sarajevom“. Pitao je zašto se Srbi ne vraćaju u Sarajevo i zašto ne kupuju stanove u tom gradu, dok ih drugi kupuju u njihovim sredinama. Nakon skupa je na X profilu napisao da „ime čuva istoriju ovog grada“, spominjući prvobitno, neustavno ime Istočnog Sarajeva, te dodao: „Ponosan sam što je Istočno Sarajevo ostalo Srpsko Sarajevo“.
Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske, na svom X profilu napisao je da su se saraj-bošnjački političari „zaigrali“ i njihovo stanje uporedio s posttraumatskim stresnim poremećajem. U saopštenju objavljenom na zvaničnoj stranici Narodne skupštine Republike Srpske 29. septembra 2026. naveo je: „Mržnja koju otvoreno ispoljavaju iz sarajevske političke čaršije očigledno je dovela do stvaranja 'bosanskog Hamasa' - radikalne mase koja bi po modelu sa Bliskog istoka vjerovatno rješavala probleme u BiH.“
Savo Minić, kandidat SNSD-a za predsjednika RS, govorio je o ministru odbrane Zukanu Helezu i kandidatu SDP-a. Za Heleza je rekao da mu je glavna preokupacija širenje mržnje prema srpskom narodu, a za Denisa Bećirovića da pokazuje kako političko Sarajevo ne voli Srbe. Minićev komentar objavljen je 23. septembra 2026., nakon što je Helez objavio odluku o raskidu ugovora s dva vojnika Oružanih snaga BiH zbog veličanja Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog za genocid i druge ratne zločine u BiH.
Minić je u toj prilici napisao: „Nedopustiv je progon Srba iz Oružanih snaga BiH“. U tekstu se podsjeća da je veličanje presuđenih ratnih zločinaca krivično djelo u BiH, kao i da su izmjene Krivičnog zakona iz 2021. obuhvatile negiranje genocida, druge ratne zločine i veličanje ratnih zločinaca.
Srđan Amidžić, ministar finansija BiH i funkcioner SNSD-a, govorio je o ljudima koji se bave političkim životom u Sarajevu. Rekao je: „Ja bih sve ljude koji se bave političkim životom u Sarajevu, ono što mi nazivamo političko Sarajevo, odveo u crkve, jer ih ih u džamijama to ne uče. Da im objasnim razliku između dobrog i lošeg, da im objasnim šta je mržnja. Ja nisam osjetio šta je mržnja dok nisam počeo da radim u Sarajevu i kako je to rekao predsjednik Dodik to je stvar njihove opsesije“.
Ognjen Tadić, savjetnik Milorada Dodika, tokom kampanje je objavljivao navode o glumcu Feđi Štukanu, nazivajući ga „Alijinim snajperistom“. Posebno je odjeknula njegova objava da će „političko Sarajevo platiti cijenu mržnje koju je sijalo“. Navedeni primjeri odnose se na različite oblike političkog govora, diskriminacije i izjava koje su u tekstu označene kao govor mržnje, bilo tokom kampanje ili prije nje.
Zahtjevi za informacije upućeni su Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Od te institucije traženo je da navede koliko je krivičnih prijava protiv kandidata i funkcionera primila zbog govora mržnje i širenja vjerske i nacionalne netrpeljivosti u javnim nastupima, na društvenim mrežama, u printanim i elektronskim medijima ili na predizbornim skupovima. Postavljeno je i pitanje da li je Tužilaštvo BiH po službenoj dužnosti tokom posljednjih mjeseci, a posebno u kampanji, podnosilo prijave, kao i da li je protiv nekog političara podignuta optužnica.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine upitano je i o kaznama izrečenim za govor mržnje, odnosno za širenje vjerske i nacionalne netrpeljivosti tokom kampanje ili ranije u toj godini. U pisanom odgovoru navedeno je: „da nam informacije koje smo tražili ne mogu dostaviti na način na koji smo ih tražili“. Objašnjeno je da Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH ne predviđa davanje mišljenja niti stvaranje nove informacije.
Na usmeni upit da li postoje otvorene istrage ili formirani predmeti koji se odnose na širenje govora mržnje tokom predizborne kampanje, odgovor je bio odrečan.
Iz Suda BiH su za „Slobodnu Bosnu“ odgovorili: „U ovoj godini, zaključno sa 20. 10. 2026. za krivično djelo govor mržnje, odnosno širenje vjerske i nacionalne netrpeljivosti iz člana 145a stav 1. nije izrečena niti jedna presuda.“ Sud BiH nije izrekao presude za govor mržnje do 20. 10. 2026.
Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine upućena su pitanja o prijavama protiv stranaka, kandidata i pojedinaca iz političkih stranaka koji su tokom kampanje na društvenim mrežama, u printanim i elektronskim medijima ili na skupovima koristili govor mržnje, širili lažne vijesti ili koristili diskriminatorni govor. CIK BiH je upitan i da li je po službenoj dužnosti izricao kazne, koliko ih je bilo, kome su izrečene i da li je bilo drugih sankcija, poput uklanjanja kandidata s liste.
Odgovor Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine do zaključenja teksta nije bio dostavljen. Praćenjem sjednica nakon Opštih izbora održanih 4. oktobra, međutim, zabilježeno je da su kazne političkim subjektima uglavnom izricane zbog zloupotrebe djece i resursa u kampanji, kao i oglašavanja tokom izborne šutnje.
U izvještaju sa jedne od sjednica navedeno je da je obustavljeno nekoliko postupaka koji su se odnosili na navodno kršenje Izbornog zakona BiH govorom mržnje. Među njima je bio postupak po prijavi SNSD-a protiv Nebojše Vukanovića i Igora Crnatka zbog navodnog govora mržnje na predizbornom skupu u Modriči, kao i postupak po prijavi protiv SNSD-a zbog navoda da je njihov kandidat za predsjednika RS Savo Minić koristio govor mržnje na skupu u Čajniču. Tu je CIK zaključio da nije postojao govor mržnje.
Poseban slučaj odnosio se na Faruka Đozića, koji je smijenjen s dužnosti načelnika Odjeljenja za opštu upravu u Opštini Srebrenica zbog uvredljive objave na Facebooku vezane za ratnog zločinca Ratka Mladića. Đozić je, misleći na Mladića, napisao „krepalo je pseto“. Objavu je kasnije obrisao.
Opštinska organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice zatražila je njegovu smjenu. Na čelu te organizacije je Branimir Kojić. U zahtjevu je navedeno da je Đozić objavom uvrijedio ratnog zločinca i da je zbog nje potrebno preispitati njegovo obavljanje funkcije. Nakon tog zahtjeva Đozić je smijenjen.
Đozić je potom pojasnio da nije mislio na srpske žrtve već na lik i djelo Ratka Mladića, te da je objava bila reakcija na veličanje ratnog zločinca. Najavio je žalbu na smjenu, a njegov postupak je u toku. Nije poznato kako će žalbeni postupak biti okončan.
