Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Sanel Kajan uputio je zvanična zastupnička pitanja
MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona, JP Komunalno Mostar i Službi za inspekcijske poslove Grada Mostara nakon događaja u Mostaru i naselju Ortiješ, gdje je grupa okupljenih spriječila uklanjanje murala Slobodanu Praljku. Istovremeno je saopÄio da je zbog tog slučaja podnio i krivične prijave Tužilaštvu Federacije BiH i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Pitanja za nadležne K ajan je naveo da neÄe šutjeti dok se, kako je rekao, zakoni Bosne i Hercegovine otvoreno krše, a pravna država povlači pred izgrednicima. Od MUP-a HNK zatražio je odgovore zbog čega policija nije identifikovala i privela osobe koje su spriječile službenu radnju, te ko je donio odluku da se policija povuče bez izvršenog zadatka.
Od JP Komunalno Mostar traži objašnjenje zašto nalog za ukl anjanje murala nije izvršen odmah po prijemu, ko je nalog zadržao i ko je, kako navodi, obavijestio grupu građana o tačnom terminu uklanjanja u petak, 10. aprila 2026. godine, u prijepodnevnim satima. Pitao je i kada Äe biti uklonjen sporni mural, kao i ostali murali ratnim zločincima te grafiti mržnje i pozivi na nasilje na području Mostara. Osvrt na javne funkcije U dopisu JP Kom unalno Mostar Kajan je otvorio i pitanje odgovornosti izvršne direktorice Jadranke SenkiÄ, podsjeÄajuÄi na njene javne izjave iz decembra 2020. godine o Slobodanu Praljku i Dariju KordiÄu. Upitao je kako osoba koja je javno podržavala presuđenog ratnog zločinca može obavljati javnu funkciju i biti na čelu gradskog javnog preduzeÄa. Grafiti i inspekcijski nadzor Kajan je od Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara zatražio podatke o svim lokacijama na kojima se promovišu fašističke, nacističke i ustaške ideologije, kao i evidenciju murala i grafita koji šire govor mržnje. Traži i pojašnjenje po kojem se pravnom aktu ili internoj proceduri odugovlači uklanjanje takvih sadržaja, te da li su slučajevi prijavljeni Tužilaštvu BiH zbog moguÄeg kršenja člana 145a Krivičnog zakona BiH.
U dopisu je naveo i lokacije murala Slobodanu Praljku u naselju Podhum i uz objekt kompanije Europrofil, uz poziv da se o njihovom postojanju odmah obavijeste FUP, SIPA i Tužilaštvo, bez obzira na vrstu vlasništva nad objektom. Poručio je da privatni posjed ne može biti izgovor za kršenje zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja zločinaca. Pozivanje na zakon
U obrazloženju svojih pitanja Kajan se pozvao na član 145a Krivičnog zakona BiH, navodeÄi da on predviđa kaznu zatvora od najmanje tri godine za veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine. Istakao je da se ta odredba, prema njegovim riječima, odnosi na sve, uključujuÄi i nosioce javnih funkcija. Ocijenio je da događ aji u Ortiješu od 10. aprila 2026. predstavljaju napad na integritet institucija i ukazuju na moguÄu sabotažu unutar nadležnih službi, s obzirom na to da je grupa koja je spriječila uklanjanje murala imala precizne informacije o terminu akcije. Najavio je da Äe odgovore koje dobije od nadležnih institucija javno objaviti.
