Michael Murphy, bivši ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini, reagovao je na izjave Milorada Dodika, smijenjenog i osuđenog bivšeg entitetskog predsjednika, koji je govorio o ulozi u uklanjanju Christiana Schmidta iz BiH.

Dodik je u intervjuu, nakon povratka s MAGA događaja u Mar-a-Lagu, izjavio: „Pogledajte samo način na koji je onaj kreten, bivši visoki predstavnik Christian Schmidt, izbačen iz BiH“. Prema njegovim riječima, na tom događaju sastao se i s parlamentarcima njemačkog AfD-a.

Govoreći o Schmidtu, Dodik je tvrdio da se on „u određenim krugovima žalio kako sam ja taj koji je to uradio. To mi laska.“ Dodao je da uklanjanje nije bilo rezultat samo njegovog djelovanja, navodeći da bi njegov lični pristup bio takav da Schmidta ne bi „samo tiho pustio da sklizne u automobil i ode“.

Dodik je potom opisao razgovore koji su, prema njegovoj izjavi, prethodili toj odluci. Kazao je da je „doprinio nečemu u jednom trenutku, kada smo imali priliku da riješimo neka važna pitanja. I tada smo rekli: 'da, ali šta je sa Schmidtom?' A onda su oni rekli, pa šta s njim? On mora ići. Kada? Odmah, što se nas tiče. Tako da smo se dogovorili da to uradimo, ali kasnije. I to je urađeno. Dakle, nije bilo bez našeg uticaja“, kazao je Milorad Dodik.

Na te navode osvrnuo se Murphy, koji je ocijenio: „Gospodin Dodik udvostručuje svoje napore da osramoti svoje američke sagovornike ponovnim pokretanjem priče o dogovoru koji je sklopio s administracijom kako bi visoki predstavnik bio uklonjen, a sankcije protiv njega ukinute.“

Murphy je dalje naveo: „Administracija je pokušala prikazati svoje djelovanje u BiH kao uspješan diplomatski napor da se riješi politička kriza u zemlji i očuva stabilnost BiH.“ Dodao je da Dodikovi komentari administraciju prikazuju kao nesposobnu i otvaraju pitanje da li nešto opasnije po američke interese pokreće njenu politiku.

„Da li je Dodikov cilj da novom Kongresu osigura municiju za očekivana nadzorna saslušanja o politici SAD-a prema BiH“, upitao je Murphy.

POGLED IZ AMERIKE

Bivši ambasador ranije je objavio i nekoliko razmišljanja o tome šta bi izbori na sredini mandata mogli značiti za politiku SAD-a prema BiH. Naveo je da će demokrate kontrolisati Kongres, ali da najveći dio ovlasti nad vanjskom politikom u američkom sistemu pripada izvršnoj vlasti.

Zbog toga, osim ako administracija nakon izbora ne odluči promijeniti kurs, Murphy očekuje kontinuitet. Kako je naveo, među glasačima postoji nezadovoljstvo zbog toga što administracija prihvata američke protivnike, poput Rusije, a napada američke saveznike.

Novi Kongres mogao bi iskoristiti ograničene ovlasti nad vanjskom politikom kako bi se bavio tim pitanjem, ali Murphy očekuje da će pažnja prvenstveno biti usmjerena na NATO, posebno na Kanadu, kao i na Ukrajinu, a ne na Zapadni Balkan. Dodik je, prema njegovoj ocjeni, ruski proksi, što je jedan od razloga zbog kojih je podrška administracije njemu pogrešna. Ipak, smatra da trenutno nema mnogo razloga za očekivanje promjene takvog odnosa, zbog čega je brzi povratak sankcija protiv Dodika malo vjerovatan.

Murphy je naveo i da će se Kongres rano baviti Iranom i tarifama, između ostalog zato što oba pitanja utiču na troškove života u SAD-u. Glasači su, kako je rekao, jasno pokazali nezadovoljstvo neuspjehom administracije da nakon inflacije iz Bidenovih godina smanji troškove života.

Kada je riječ o Iranu, Kongres će morati uzeti u obzir političku lekciju iz Bidenovog povlačenja iz Afganistana: glasači su željeli odlazak, „ali ne na onakav način“. Većina Amerikanaca zbunjena je trgovinskim ratom koji administracija vodi s Kanadom, pa će djelovanje Kongresa u vezi s tarifama vjerovatno početi od tog pitanja.

Politika administracije u BiH, koliko god bila loša, ne utiče na troškove života u SAD-u, naveo je Murphy. Zato će pritisak za njenu promjenu morati doći iz drugog pravca, dok Zapadni Balkan još od 1990-ih nije bio vanjskopolitički interes „prvog reda“. Ako administracija „ukopa svoje stavove“ o politici prema BiH, a to je moguće, protivtežni pritisak morao bi biti značajan.

Glasači su, prema Murphyjevim riječima, bili nezadovoljni i korupcijom, pa će novi Kongres to pitanje uključiti u nadzor nad politikama administracije, uključujući vanjsku politiku. Kongresmen Keating, koji je sada spreman predsjedavati Pododborom za Evropu u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma, gotovo sigurno će održati nadzorna saslušanja o politici administracije prema Zapadnom Balkanu, što je ranije ove godine i obećao.

Murphy je naveo da sumnja kako će ta saslušanja otkriti korupciju za koju neki analitičari tvrde da pokreće američku politiku prema BiH, ali je dodao da će se to tek vidjeti. Prema njegovoj procjeni, saslušanja su vjerovatno udaljena mjesecima.

„Malo je vjerovatno da će izbori na sredini mandata donijeti veliku promjenu u politici SAD-a prema BiH, barem u bliskoj budućnosti“, zaključio je Murphy.

(SB)