Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine donio je više odluka na sjednicama održanim bez prisustva Zijada Krnjića, čiji je mandat istekao 2. septembra, što je izazvalo političke i pravne debate. Među usvojenim aktima je i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji koji je, kako su naveli preostali članovi, neophodan za kadrovsko osposobljavanje i otvaranje novog Graničnog prelaza Gradiška.
Prema navodima iz Upravnog odbora, Pravilnik je Krnjić mjesecima blokirao zahtijevajući prethodno utvrđivanje novih koeficijenata za raspodjelu prihoda od PDV-a i rješavanje duga Republike Srpske prema Federaciji BiH od oko 200 miliona KM. Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine dalo je, kako je navedeno, mišljenje da Krnjić ne može učestvovati u radu Odbora nakon isteka mandata.
Zijad Krnjić, bivši član Upravnog odbora UIO BiH, tvrdi da su sve odluke Odbora donesene bez njegovog prisustva nezakonite i najavio je tužbu Sudu BiH „da se odluka poništi“. Njegove ocjene uključuju i tvrdnju o sastavu Odbora: "Donijeli su odluke četiri člana. Znači tri iz Republike Srpske. Svi su, naravno, Srbi. I ministar Kraljević koji je, naravno, Hrvat. To, osim što je nezakonito, i ta stvar je vrlo jasno problematična. Odluka je nezakonita i ja ću pokrenuti spor na sudu da se odluka poništi."
Državni ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić ocijenio je najavljenu tužbu „izražom nemoći“ i rekao da je Krnjićevim postupcima nanesena „ogromna šteta privredi cijele BiH“. O odluci o Gradišci Amidžić je rekao: "On ne može ništa da uradi pa podnosi tužbu. Radi čega? Zato što ćemo u Gradišci imati jedan granični prelaz više. Zato što ćemo pored Graničnog prelaza Rača imati i Granični prelaz Rača 2. Zato što će ljudi brže prelaziti. Zato što će robe brže ulaziti u BiH. Ne samo u RS već i Federaciju BiH."
U međuvremenu, Federalna vlada Bosne i Hercegovine pokrenula je proceduru izbora i imenovanja novog člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, iz reda stručnjaka koji bi predstavljao Federaciju BiH. Raspisan je javni konkurs, a iz Vlade očekuju da će proces biti okončan do decembra. Iz Upravnog odbora UIO BiH poručili su: "Cilj je osigurati da Federacija BiH u ovom važnom upravljačkom tijelu bude zastupljena kroz stručnog predstavnika koji može kompetentno učestvovati u razmatranju i donošenju odluka od značaja za sistem indirektnog oporezivanja i finansijske interese Federacije BiH."
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović u razgovoru za BHRT ocijenio je da je politika snažno prisutna u radu Upravnog odbora, institucije koja upravlja indirektnim oporezivanjem u BiH. "Ljudi na tim visokim funkcijama se ponašaju onako kako dobiju instrukcije iz svojih centrala, tako da kažem, partijskih centrala. Ono što je karakteristično za BiH je da niko ne odgovara zato što sluša ljude iz partije, a ne radi svoj posao za koji prima platu. A, uredno primi platu", rekao je Pavlović.
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine broji šest članova s pravom glasa: državni ministar finansija i trezora, entitetski ministri finansija te troje stručnjaka koje predlažu Savjet ministara BiH i entitetske vlade. Kada je 2021. istekao mandat Ismeta Suljendića, Savjet ministara BiH nije imenovao novog člana iz reda eksperata. Poslije isteka mandata Zijadu Krnjiću, u Upravnom odboru su ostali samo kadrovi SNSD-a i HDZ-a.
