Politički analitičar Srećko Latal u razgovoru za Fenu ocijenio je da izborni rezultati u Srbiji mogu značajno oslabiti političku poziciju Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te da će eventualno poboljšanje odnosa nove vlasti u Srbiji sa Bosnom i Hercegovinom zavisiti i od spremnosti političkih aktera u Sarajevu da iskoriste novu situaciju.
Prema njegovoj ocjeni, "Izvjesno je da će ovakvi izborni rezultati oslabiti Milorada Dodika." Latal je rekao da smatra kako se to već dogodilo i da je toga svjestan i sam Dodik, zbog čega je, kako navodi, odmah nakon izborne noći pokušao napraviti zaokret od 180 stepeni i izraziti podršku Studentskoj listi.
Analitičar je pojasnio da predstavnici Studentske liste, ali i značajan dio građana Srbije, Dodika doživljavaju "kao političkog aktera sličnog Aleksandru Vučiću." Po njegovim riječima, ta percepcija podrazumijeva da se Dodik percipira kao političar koji prije svega vodi računa o vlastitim i porodičnim interesima, nastoji centralizirati političku moć, ograničiti ili ukinuti demokratske procese i staviti institucije pod svoju kontrolu.
Zbog takve percepcije i samih izbornih rezultata, Latal smatra da se "izborni rezultat u Srbiji značajno sužava Dodikove političke opcije, uključujući i dosadašnji nivo finansijske podrške iz Srbije." U vezi s tim je iznio i ocjenu: "Teško je očekivati nastavak finansijske podrške iz Srbije u obimu kakav je postojao prethodnih godina, a koja je, u suštini, pomagala održavanju finansijske stabilnosti Republike Srpske."
Latal je podsjetio i na to da Milorad Dodik, kako je rekao, posjeduje nekretnine i firme u Srbiji. U tom kontekstu je izjavio: "Ukoliko nova vlast ozbiljno krene u procese borbe protiv korupcije, lustracije i ispitivanja porijekla imovine, prije ili kasnije i on će se 'naći na tapetu'."
Kada je riječ o najavi nosioca Studentske liste Ilije Srdanovića da će nakon izbora raditi na poboljšanju odnosa sa susjednim državama, Latal je napomenuo da ta mogućnost neće zavisiti samo od Beograda. "Mogućnost poboljšanja odnosa nove vlasti u Srbiji sa BiH neće zavisiti isključivo od Beograda, već i od spremnosti političkih aktera u Sarajevu da iskoriste novu situaciju", rekao je.
Latal je dalje ocijenio da su političke stranke sa sjedištem u Sarajevu u velikoj mjeri također odgovorne za dotadašnje, kako je rekao, veoma loše odnose sa Beogradom i Zagrebom jer, prema njegovim riječima, nisu uspijevale pronaći odgovarajuće modele saradnje. Podsjetio je da su Srbija i Hrvatska u proteklih "30 do 40 godina" gradile odnose sa svojim političkim partnerima u BiH, ali da su domaće stranke u Sarajevu, kako navodi, propuštale prilike za saradnju.
Uz to, Latal je izrazio nadu da će političko Sarajevo prepoznati otvorenu priliku: "Vjerujem da i danas postoje mogućnosti za izgradnju boljih odnosa i nadam se da će političko Sarajevo prepoznati priliku koja se otvara nakon ovih izbornih rezultata u Srbiji."
O mogućem preokretu u spoljnoj politici Srbije prema Rusiji i uvođenju sankcija, Latal je rekao da prve izjave predstavnika Studentske liste "ne ukazuju na velike zaokrete u međunarodnoj politici." Po njegovim riječima, "Već prve izjave predstavnika Studentske liste pokazale su da će glavni fokus nove vlasti biti na 'čišćenju' unutrašnjih institucija i procesa."
Latal je dodao da su predstavnici Studentske liste, kako je naveo, prilično jasno poručili da ne planiraju praviti velike zaokrete na međunarodnom planu, što je, prema njegovoj procjeni, i realno. Kao važan faktor koji ograničava mogućnost brzih promjena naveo je energetsku zavisnost Srbije od Rusije: "Srbija, poput BiH, u značajnoj mjeri zavisi od ruskog gasa i njegove cijene." U tom kontekstu Latal je podsjetio da "Ugovor o snabdijevanju Srbije ruskim gasom ističe u decembru," pa stoga ne smatra realnim da bi nova vlast u tom trenutku povlačila drastične poteze prema Rusiji.
Govoreći o široj geopolitičkoj okolini, Latal je rekao da je aktuelna situacija "izuzetno haotična" i da zbog toga mnoge države nastoje održavati balansirane odnose s različitim međunarodnim akterima.
Na temu usklađivanja vanjske politike sa Evropskom unijom i budućeg odnosa nove vlasti u Srbiji prema EU, Latal je ocijenio da je "proces proširenja Evropske unije trenutno u zastoju i da se to ne odnosi samo na Srbiju ili BiH, već i na ostatak zapadnog Balkana." Dodao je i procjenu o Crnoj Gori: ne vjeruje da će ona uskoro postati članica EU, iako smatra da bi do kraja godine mogla ostvariti određeni napredak na tom putu.
Latal smatra da je suštinski problem to što većina, ili možda gotovo sve članice EU, u sadašnjim geopolitičkim okolnostima nisu spremne prihvatiti nove članice dok se EU ne suoči sa svojim unutrašnjim problemima i ne prođe kroz proces transformacije kako bi odlučila "kakva Evropska unija zapravo želi biti".
On je također kritički govorio o dosadašnjem pristupu evropskim reformama na Balkanu: "Ono što se kod nas zove evropska agenda od samog početka je na Balkanu u potpunosti pogrešno predstavljeno. Evropski zvaničnici, ali i naši političari, evropske reforme posmatraju kao nešto što je bitno za Evropsku uniju." Po njegovom mišljenju, te reforme prvenstveno bi trebale biti važne državama zapadnog Balkana radi uspostavljanja kvalitetnijih sistema vlasti i unapređenja institucija, javne uprave i javnih procesa.
O uspješnosti Studentske liste u provođenju obećanih promjena, posebno u borbi protiv korupcije i reformama pravosuđa i medija, Latal kaže da je trenutno nemoguće dati pouzdan odgovor jer će se susresti s otporima strukturama dosadašnje vlasti za koje smatra da su "inkorporirane u sve pore društva u Srbiji." On je dodao da je izborni rezultat, po njegovoj ocjeni, "samo prva runda" i da tek treba vidjeti kako će biti formirana vlast, kako će dosadašnja vlast reagirati i kako će Studentska lista odgovoriti na predvidive otpore.
Izjavio je i da je od početka bilo jasno da studentske grupacije i sama Studentska lista predstavljaju "prilično heterogeno političko tijelo", te da će se tek pokazati kako će se politički pozicionirati na spektru od krajnje desnice do krajnje ljevice, s obzirom na to da su tokom proteklih godinu dana i više okupljale različite političke i društvene grupacije. Kao zajednički imenitelj, Latal je naveo želju za smjenom Aleksandra Vučića: "Ono što ih je povezivalo, zajedno sa velikim brojem birača u Srbiji, bila je želja za smjenom Aleksandra Vučića, koji je, kako je Latal kazao, \"narodski rečeno, mnogima već odavno dojadio.\""
Prema njegovoj procjeni, sljedeća faza zahtijevat će vrijeme i označit će se procesom: "Sada slijedi faza u kojoj će se pokazati u kojem pravcu žele ići. Prvi signali su važni i, po mom mišljenju, pozitivni. Predstavnici Studentske liste od izborne noći naglašavaju da će im prioritet biti razgradnja sistema vlasti koji je uspostavio Aleksandar Vučić, posebno kroz borbu protiv korupcije koja je zahvatila sve pore srbijanskog društva."
Latal je zaključio da će pitanje koliko će otpor dosadašnje vlasti biti snažan i koliko će Studentska lista uspjeti u ostvarivanju svojih ciljeva biti pitanje procesa, a ne jednog političkog događaja, te je ocijenio da najprije treba potvrditi izborne rezultate i formirati novu vlast. Po njegovoj procjeni, "vrlo je vjerovatno da će taj proces trajati duže od mjesec dana" i ne očekuje da će novi parlament, a potom i nova Vlada Srbije, biti uspostavljeni prije decembra, uz mogućnost da se to dogodi i kasnije.
U završnoj napomeni Latal je podsjetio da će Studentska lista, koja je dobrim dijelom nova u politici, tokom predstojećeg perioda morati suočiti lokalnu realnost te regionalne i globalne izazove, iz kojih će učiti i postepeno nastaviti dalje.
