Lažni apel za pomoć bolesnom dječaku, objavljen u Facebook grupi „Nada za Andreja“, prikupio je novac građana, iako je riječ o prevari. Fotografije dječaka u bolničkom krevetu i poziv za donacije na Facebooku su vidjele stotine hiljada ljudi u Bosni i Hercegovini i regionu. Građani i građanke su, želeći pomoći djetetu u borbi s teškom bolešću, uplaćivali novac i objavu dijelili sa svojim prijateljima.
Platforma za provjeru činjenica
Raskrinkavanje pisala je u više analiza
analizirala je primjere lažnih humanitarnih akcija koje su se širile društvenim mrežama u regionu. U toj analizi navodi se da su lažni humanitarni apeli „bestidne prevare“ koje apelovanjem na savjest građana iznuđuju novac.
Slučaj grupe „Nada za Andreja“ dio je šireg problema s kojim se suočavaju građani i građanke država Zapadnog Balkana. Online prevare uključuju lažne humanitarne akcije, nagradne igre, internet-trgovine, krađu identiteta i različite finansijske prevare, a korisnici nakon toga mogu ostati bez novca ili otkriti osjetljive podatke.
Online prevare brzo se šire digitalnim prostorom
Udruženje građana i građanki „Zašto ne“ u svojoj publikaciji ocjenjuje da su online prevare jedan od najbrže rastućih oblika zloupotrebe digitalnog prostora. Među svakodnevnim metama su građani i građanke Bosne i Hercegovine, dok organizatori koriste velike online platforme da za kratko vrijeme dosegnu veliki broj korisnika i korisnica. Takav način širenja često prolazi bez otkrivanja organizatora i odgovarajućeg sankcionisanja.
Udruženje građana i građanki “Zašto ne”
objavilo je publikaciju „Online prevare u Bosni i Hercegovini: Analiza i preporuke za unapređenje odgovora“. Dokument donosi pregled najčešćih oblika prevara, analizu postojećeg institucionalnog i regulatornog okvira u Bosni i Hercegovini te razmatranje odgovornosti različitih aktera u njihovom sprečavanju.
Poseban dio publikacije posvećen je velikim online platformama i evropskim regulatornim standardima. Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA) uvodi obaveze platformama u vezi s postupanjem prema nezakonitom sadržaju, transparentnošću digitalnog oglašavanja i zaštitom korisnika i korisnica.
Kako funkcionišu lažne nagradne igre
Na društvenim mrežama često se šire objave o nagradama i velikim popustima. Facebook stranice koje oponašaju poznate proizvođače automobila, odjeće, namještaja i bijele tehnike, kao i poznate lance trgovina, nude proizvode po nevjerovatno niskim cijenama ili objavljuju „nagradne igre“ s vrijednim nagradama.
U takvim objavama obećavaju se vaučeri za kupovinu namirnica, veš-mašine, telefoni i skupi automobili. Uslovi su obično jednostavni: potrebno je ostaviti komentar, „lajkovati“ objavu i podijeliti je. Poruka „ko igra – taj i dobija“ u tim slučajevima prati lažna obećanja, jer komentatori često dobijaju obavijest da su osvojili nagradu, bez obzira na to jesu li ispunili i druge navodne uslove.
Prava svrha objave obično postaje vidljiva u trenutku kada se od korisnika zatraži registracija za preuzimanje nagrade. „Srećni dobitnici/e“ dobijaju link na kojem treba da ostave lične podatke. Stranice na koje link vodi napravljene su tako da podsjećaju na zvanične stranice kompanija ili trgovinskih lanaca, čime se stvara utisak autentičnosti i stvarne povezanosti s brendom koji navodno poklanja proizvode.
Broj telefona može aktivirati skupu pretplatu
Od korisnika se ponekad traže i broj telefona i drugi lični podaci, uz objašnjenje da će biti kontaktirani radi preuzimanja nagrade. Međutim, prema analizi, unos broja telefona na linku koji šalju prevarantske stranice može aktivirati skupu pretplatu. Informacija o pretplati često je napisana sitnim slovima, na dnu stranice i na engleskom jeziku, pa je manje uočljiva.
Raskrinkavanje je do sada analiziralo
Među čestim prevarama su i oglasi za proizvode koji se lažno predstavljaju kao lijekovi, kao i reklame za sumnjive platforme za trgovinu kriptovalutama. Prevaranti u njima zloupotrebljavaju identitete poznatih doktora i doktorica, umjetnika i umjetnica, političara i političarki, institucija i medija. Na taj način pokušavaju stvoriti privid autentičnosti i zadobiti povjerenje građana i građanki, kako bi ih naveli na kupovinu proizvoda ili ulaganje novca uz obećanje brzog izlječenja ili zarade.
Raskrinkavanje i kolege i kolegice s fact-checking platformi u regionu objavili su desetine analiza o ovakvim
manipulativnim strategijama promocije
Podijeljene nadležnosti u Bosni i Hercegovini
Publikacija Udruženja građana i građanki „Zašto ne“ sadrži preporuke za biznise, donosioce odluka, nadležne institucije, istražne i pravosudne organe, tijela za zaštitu potrošača, online platforme i organizacije civilnog društva.
Preporuke se odnose na bolju koordinaciju institucija, jačanje kapaciteta za otkrivanje i procesuiranje organizatora, efikasnije prijavljivanje i uklanjanje prevarnog sadržaja, veću odgovornost platformi te razvoj digitalne i medijske pismenosti građana i građanki. Publikacija je dostupna na
Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon koji sistemski uređuje online prevare, niti posebne propise o odgovornosti velikih online platformi za sadržaj i oglase koje distribuiraju. Zaštita građana zasniva se na kombinaciji propisa iz zaštite potrošača, krivičnog prava, elektronske trgovine i zaštite ličnih podataka.
Nadležnosti su podijeljene između različitih nivoa vlasti. Identifikaciju organizatora dodatno otežava međunarodni karakter prevara, dok institucije imaju ograničene tehničke i kadrovske kapacitete za digitalne istrage.
Zbog toga je Udruženje građana i građanki „Zašto ne“ pokrenulo
na
radi dodatne edukacije građana o
Projekat „ Adresiranje online prevara kroz odgovornost platformi i osnaživanje građana/ki”, koji provodi UG “Zašto ne”, podržan je u okviru šireg programa „MedIA-Lit” koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CCE/CGO) u partnerstvu s Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji (HCHRS), Helsinškiot komitet za čovekovi prava u Sjevernoj Makedoniji (MHC), Tirana Centre for Journalism Excellence (TCJE) iz Albanije i Atlanstkom inicijativom (AI) iz Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku Evropske unije i sufinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje s nevladinim organizacijama Vlade Crne Gore.
