Vladajuća koalicija u Narodnoj skupštini Republike Srpske trenutno ima 54 poslanika, a za dvotrećinsku većinu potrebna su joj još najmanje tri. Predsjednik SNSD Milorad Dodik najavio je da bi taj blok uskoro mogao imati između 57 i 60 poslanika, a možda i 62.

Takve najave otvorile su pitanje iz kojih bi opozicionih klupa mogli doći novi glasovi. U političkim kuloarima već se pominju imena mogućih „preletača“, ali i poslanika koji bi vlast mogli podržavati bez formalnog napuštanja svojih stranaka.

PSS i SDS u fokusu

Najviše pažnje privlači Pokret Sigurna Srpska, koji sa 12 poslanika predstavlja najjaču opozicionu grupaciju. Politički izvori u kuloarima navode da bi najmanje četiri poslanika te stranke mogli okrenuti leđa predsjedniku PSS Drašku Stanivukoviću i prikloniti se vladajućem taboru.

Među imenima koja se u tim spekulacijama pominju kao potencijalni poslanici koji bi mogli napustiti PSS jesu Milijana Jovičić, Veljko Borovina i Sanja Grubačić, kao i Boris Gojković. On bi trebalo da preuzme mandat ako načelnik Pala Dejan Kojić odustane od ulaska u parlament.

U istoj priči spominje se i Nebojša Drinić, za kojeg su politički kuloari ranije navodili da je u lošim odnosima sa Stanivukovićem. Drinić je to demantovao u izjavi za Srpskainfo.

„Od muve se lako napravi medvjed. Nemamo nikakvih problema u međusobnim odnosima“, rekao je Drinić.

Na spisku imena o kojima se nagađa nalazi se i Snježana Gvozden, za koju se također navodi da bi mogla napustiti PSS. Za sada, međutim, nema zvanične potvrde da bilo ko od pomenutih poslanika planira promijeniti politički tabor.

Potencijalni izvor glasova za vlast predstavlja i SDS, koji u Narodnoj skupštini Republike Srpske ima deset poslanika. U političkim kuloarima govori se da iz vladajuće koalicije vrbuju Vladimira Ćopića. Istovremeno se u vezi sa SDS pominju i takozvani „spavači“ – poslanici koji ne bi promijenili stranački dres, ali bi mogli podržati vlast kada za to bude potrebno.

U toj grupi, prema navodima iz političkih kuloara, spominju se Dragomir Vasić i Bojo Gašanović. Kao mogući dio drugačijeg političkog dogovora navodi se i Sonja Karadžić-Jovičević. Prema saznanjima Srpskainfo, ona bi mogla postati potpredsjednik parlamenta.

Dosadašnja praksa bila je da funkcija potpredsjednika parlamenta pripada poslaniku iz najveće opozicione stranke. Da bi Karadžić-Jovičević dobila tu funkciju, bila bi potrebna promjena Poslovnika. Prema saznanjima Srpskainfo, i takva mogućnost je u igri, što bi otvorilo prostor za drugačiji politički dogovor.

Preslagivanja se u spekulacijama ne ograničavaju na PSS i SDS. Kao mogući dio kombinacija pominju se i poslanici Koalicije za državu Edin Ramić, Mirsad Duratović i Sevlid Hurtić.

Nasuprot tome, teže je zamisliti da bi neko od četiri poslanika Liste za pravdu i red krenuo istim putem. Njihovi dosadašnji politički stavovi i odnos prema vladajućoj koaliciji, kako se navodi u ovim procjenama, ne daju mnogo osnova za takav scenario.

Imena koja kruže političkim kuloarima nisu potvrda da će do promjene stranačkog opredjeljenja zaista doći. Stvarni odnosi snaga u NS RS biće jasniji nakon konstitutivne sjednice, dok za sada nema zvanične potvrde o planovima bilo kojeg od navedenih poslanika.

Politički transferi nisu novost

Komunikolog Mladen Bubonjić kaže da politički transferi na domaćoj sceni nisu neuobičajeni. Prema njegovoj ocjeni, pojedinci prelaze iz jedne stranke u drugu čak i kada pripadaju uslovno istom političkom sektoru, dok je bilo i prelazaka iz opozicije u vlast.

„Nije neuobičajeno da se dešava da, čak i unutar uslovno istog političkog sektora, pojedinci prelaze iz jedne stranke u drugu, a nisu rijetke ni situacije da prelaze u suprotni tabor, odnosno iz opozicije na stranu vlasti. Ništa od toga ne predstavlja nešto što već nismo vidjeli“, rekao je Bubonjić.

On smatra da se takvi transferi moraju posmatrati u širem političkom i društvenom kontekstu, ali i kroz interese pojedinaca. Kako je naveo, političko djelovanje za mnoge predstavlja način da obezbijede egzistenciju, ali i prostor za ostvarivanje ličnih ambicija.

„Naravno, sve zavisi od situacije i atmosfere, ne samo u političkom spektru nego i u društvu uopšte, gdje politika doslovno predstavlja egzistencijalne uslove. Mnogi u njoj vide ne samo način da obezbijede egzistenciju već i mogućnost ostvarivanja vlastitih interesa, zanemarujući, naravno, političke i ideološke programske i druge aspekte, važni su samo lični afiniteti i ambicije“, kazao je Bubonjić.

Dodao je da eventualna nova skupštinska većina ne bi nužno označila kraj preslagivanja. Odnosi među partijama mogu se mijenjati i nakon formiranja većine i poslaničkih klubova, pa čak i tokom mandata.

„Što se tiče konkretnih imena, riječ je isključivo o spekulacijama i da se ništa ne može sa sigurnošću potvrditi. Definitivno ćemo više znati kako se bude približavala konstitutivna sjednica NS RS, a pogotovo nakon nje. Ne znači da i poslije formiranja većine, odnosno klubova, neće doći do novih preletanja. Sve to smo već više puta vidjeli – čak i nakon nekoliko mjeseci ili godina mandata, odnosno tokom rada skupštine, pojedinci znaju preći u drugi tabor. To, ponavljam, nije ništa neobično za naš politički život“, zaključio je Bubonjić.