Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas će razmatrati zahtjev Ambasade Srbije za organiziranje glasanja državljana Srbije u BiH na parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar, a uoči sjednice raste tenzija među članovima izvršne vlasti. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković najavio je da će uskraćiti podršku tom zahtjevu, dok zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Staša Košarac traži da se saglasnost daje i poručuje da će „Rs adekvatno odgovoriti“ ukoliko pitanje ne bude riješeno.
Sjednicu je potvrdio ministar odbrane i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Zukan Helez. Diplomatska nota Ambasade Srbije upućena je Vijeću ministara 28. septembra, a zahtjev za vanrednom sjednicom podnio je Košarac 16. oktobra.
Prema podacima koje je prenio list Danas, a koje se oslanjaju na pregled portala Savremena politika i podatke Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Srbije, za glasanje u Bosni i Hercegovini prijavljeno je 19.800 birača. U Njemačkoj je za glasanje prijavljeno 20.107 birača, ali je u toj državi predviđeno osam biračkih mjesta, dok je u BiH na spisku 28 biračkih mjesta.
Ambasada Srbije je 9. oktobra objavila planirane lokacije u BiH i navela da je održavanje glasanja na njima „planirano“. Spisak sadrži 28 biračkih mjesta označenih brojevima od 10 do 37. Tri su predviđena u Banjoj Luci, uključujući dva u prostorijama M:tela, a dva u Bijeljini. Ostala su raspoređena u Sarajevu, Mostaru, Drvaru, Trebinju, Branjevu, Bratuncu, Višegradu, Doboju, Zvorniku, Loparama, Prijedoru, Rudom, Mrkonjić Gradu, Palama, Vlasenici, Sokocu, Foči, Rogatici, Modriči, Gradišci, Ugljeviku, Brčkom i Novom Goraždu.
Osim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, glasanje je prema obavještenju Ambasade planirano u školama, kulturnim centrima i drugim objektima. Radno vrijeme glasanja bilo bi od sedam do 20 sati. Glasati bi mogli birači upisani u odgovarajući izvod iz biračkog spiska, uz važeću ličnu kartu ili pasoš Srbije.
Konaković je za Fenu rekao da je Ministarstvo vanjskih poslova pripremilo neophodan materijal za razmatranje, ali je najavio da će uskratiti podršku sve dok se ne deblokira oko deset odluka tog ministarstva koje, prema njegovim riječima, ministri SNSD-a „mjesecima neopravdano zaustavljaju“. Među tim tačkama, naveo je, nalaze se kupovina objekata za diplomatsko-konzularnu mrežu, imenovanja atašea, uključujući u Njemačkoj i Nizozemskoj, te utvrđivanje osnovice za zaposlene u predstavništvima BiH.
Konaković je rekao i da je predloženo istovremeno odblokiranje tih odluka i omogućavanje glasanja državljanima Srbije, ali da predstavnici SNSD-a nisu prihvatili takav pristup. Dodatno je osporio način zakazivanja sjednice, tvrdeći da je Košarac zatražio od predsjedavajuće Borjane Krišto da predloži materijal iz nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova.
Ministar vanjskih poslova najavio je da prijedlog neće dobiti podršku ministara iz reda bošnjačkog naroda i upozorio je na moguće mjere prema osoblju Ambasade Srbije ukoliko bi glasanje bilo organizirano bez saglasnosti nadležnih institucija BiH.
Košarac, s druge strane, zahtjev obrazlaže principom reciprociteta i podsjeća da državljani BiH mogu glasati na izborima u Srbiji. On Konakovića optužuje da opstruira ostvarivanje biračkog prava jer diplomatsku notu, kako navodi, nije uputio Vijeću ministara na odlučivanje. Poručio je da bi uskraćivanje saglasnosti pogodilo državljane Srbije bošnjačke nacionalnosti.
Prema izvještaju RTRS-a, Košarac je potvrdio da je ranije glasao protiv omogućavanja glasanja državljanima pojedinih država koje su podržale rezoluciju o Srebrenici, povezujući time pitanje organiziranja glasanja stranih državljana s odlukama njihovih država.
Dodatne kontroverze tiču se načina prijave birača i uslova za kampanju. Deutsche Welle prenosi snimak koji je objavila organizacija CRTA uz navode o organiziranom očitavanju ličnih karata državljana Srbije u BiH radi prijave za glasanje, pri čemu se postavlja pitanje ko prikuplja podatke i podnosi prijave u ime birača. DW također ukazuje na nejednake uvjete političkog djelovanja, navodeći da Milorad Dodik otvoreno podržava Aleksandra Vučića, dok su pokušaji Studentske liste da organizira aktivnosti u Rs bili praćeni incidentima i zabranama okupljanja. Policija je zabranu skupa u Banjoj Luci obrazložila sigurnosnom procjenom i mogućnošću narušavanja javnog reda i mira, dok Studentska lista tvrdi da je dostavila traženu dokumentaciju i mijenjala lokaciju, ali da ni nakon toga nije dobila mogućnost održavanja skupa.
