Rezultati američkih međuizbora, na kojima su Demokrati osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa SAD, prema ocjeni bivše američke ambasadorice u Hrvatskoj Rayes otvaraju prostor za snažniju institucionalnu podršku evropskoj sigurnosti, NATO-u i Ukrajini, ali i za obnovu američkog angažmana na Zapadnom Balkanu.

Rayes, koja je predavačica na Institutu za politiku Univerziteta Harvard, smatra da promjena odnosa snaga u Washingtonu može povećati dvostranačku pažnju prema regionu. Istovremeno, naglašava da američka politika prema Bosni i Hercegovini mora počivati na poštivanju njenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka, bez obzira na to koja stranka kontrolira Kongres SAD ili Bijelu kuću.

„Čvrsto vjerujem da Sjedinjene Američke Države moraju ostati aktivno angažirane u Bosni i Hercegovini i širom Zapadnog Balkana. Ove godine obilježava se 31 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Taj sporazum ostaje temelj mira, ali trajna stabilnost zahtijeva kontinuiranu političku posvećenost i snažne demokratske institucije“, kazala je Rayes.

Ona je navela da je tokom diplomatske službe u Hrvatskoj i brojnih posjeta zemljama regiona svjedočila napretku ostvarenom tokom protekle tri decenije, ali i izazovima koji još nisu prevaziđeni. Po njenim riječima, SAD trebaju nastaviti podržavati demokratske reforme, vladavinu prava, ekonomske mogućnosti i euroatlantske aspiracije Bosne i Hercegovine.

„Suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine moraju se poštovati. Ti principi su temeljni za regionalnu stabilnost i trebaju ostati u središtu američke vanjske politike, bez obzira na to koja stranka kontrolira Kongres ili Bijelu kuću“, istaknula je.

Rayes smatra da Hrvatska, kao članica NATO-a i Evropske unije, ima važnu odgovornost da konstruktivno doprinosi regionalnoj stabilnosti i saradnji. Podsjetila je da je tokom svog diplomatskog mandata naglašavala značaj regionalnih partnerstava, energetske sigurnosti i stvaranja ekonomskih mogućnosti koje koriste građanima širom Zapadnog Balkana.

„Vjerujem da novi Kongres ima priliku ojačati dvostranačku pažnju prema regionu. Međutim, moramo prepoznati i da budućnost Bosne i Hercegovine u konačnici pripada njenim građanima i izabranim liderima“, kazala je.

Dodala je da politički lideri trebaju dati prednost funkcionalnim institucijama, ekonomskom razvoju i stvaranju uvjeta u kojima mladi mogu graditi budućnost u vlastitoj zemlji, umjesto da osjećaju potrebu za odlaskom.

„Zapadni Balkan nikada ne smije postati sporedno pitanje američke vanjske politike. Mir i stabilnost ovoga regiona od suštinskog su značaja za sigurnost Evrope u cjelini“, poručila je Rayes.

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, ocijenila je da region ostaje strateški važan za Sjedinjene Američke Države i Evropu, jer se na Zapadnom Balkanu prepliću evropska sigurnost, demokratski razvoj, ekonomske mogućnosti i geopolitičko nadmetanje.

„Nedavna politička dešavanja u Srbiji dodatno naglašavaju važnost odgovornih institucija, nezavisnih medija, vladavine prava i prava građana da mirnim putem učestvuju u oblikovanju političke budućnosti svoje zemlje. Ti demokratski principi trebaju se dosljedno primjenjivati u cijelom regionu“, istaknula je.

Rayes je upozorila da Rusija nastavlja tražiti prilike za iskorištavanje političkih podjela, podrivanje demokratskih institucija i slabljenje euroatlantskog jedinstva. Kao odgovor navela je kontinuirani američki i evropski angažman, jačanje institucija, ekonomska ulaganja, diverzifikaciju izvora energije i kredibilnu perspektivu evropskih integracija.

„Najefikasniji odgovor jeste kontinuirani američki i evropski angažman, jačanje demokratskih institucija, ekonomska ulaganja, diverzifikacija izvora energije i kredibilna perspektiva evropskih integracija“, kazala je.

Važnost energetske sigurnosti ilustrirala je LNG terminalom na Krku i drugim regionalnim infrastrukturnim projektima. Smanjenje zavisnosti od nepouzdanih dobavljača, prema njenim riječima, doprinosi jačanju nacionalnog suvereniteta i otpornosti regiona.

„Nadam se da će novi Kongres prepoznati da je zapadnom Balkanu potrebna kontinuirana diplomatska pažnja, a ne angažman samo onda kada izbije kriza“, naglasila je Rayes. Smatra da SAD trebaju blisko sarađivati s Evropskom unijom, saveznicima iz NATO-a i regionalnim partnerima na demokratskim reformama, ekonomskom razvoju i regionalnoj saradnji.

Posebno je ukazala na ulaganje u nove generacije lidera, mlade poduzetnike, predstavnike civilnog društva i javne službenike koji žele mir, dostojanstvo i bolje životne mogućnosti.

„Budućnost zapadnog Balkana moraju određivati ljudi koji žive u regionu, oslobođeni vanjskog miješanja i političkih zastrašivanja. Ostajem optimistična u pogledu budućnosti regiona“, poručila je.

Osvrćući se na američke međuizbore, Rayes je kazala da se njihovi rezultati ne mogu posmatrati samo kroz stranačke pobjede, nego i kroz probleme koji su motivirali birače. Demokrati su, prema početnim rezultatima, osvojili najmanje sedam novih senatskih mjesta i 18 mjesta u Predstavničkom domu SAD.

„Američki narod poslao je snažnu poruku o pristupačnosti životnih troškova, odgovornosti i smjeru u kojem se naša zemlja kreće. Razmjere ovih rezultata su izvanredne“, kazala je Rayes.

Istakla je pobjede demokrata na izborima za Američki Senat u Sjevernoj Karolini i Georgiji, kao i značajne uspjehe na izborima za guvernere u Georgiji, Teksasu, Ohiju i Iowi. Posebno je izdvojila Roya Coopera, bivšeg guvernera koji je postao prvi demokrata izabran u američki Senat iz Sjeverne Karoline od 2008. godine, te ponovni izbor senatora Jona Ossoffa u Georgiji.

Rayes je navela i historijski značaj pobjede Keishe Lance Bottoms, prve Afroamerikanke izabrane za guvernericu u historiji SAD-a, kao i Gine Hinojose, prve Latinoamerikanke izabrane za guvernericu Teksasa.

Prema njenoj ocjeni, američki birači zabrinuti su zbog troškova života, imigracije i korupcije. „Amerikanci su izuzetno zabrinuti zbog troškova života. Cijene stanovanja, zdravstvene zaštite, hrane i goriva, kao i ekonomska neizvjesnost, pogađaju porodice širom zemlje. Imigracija, odgovornost vlasti i zabrinutost zbog korupcije također su oblikovali nacionalnu političku raspravu“, pojasnila je.

Navela je da je rat s Iranom dodatno utjecao na raspoloženje birača, koji preispituju cijenu, ciljeve i trajanje vojnog sukoba dok su mnoge porodice suočene s finansijskim poteškoćama. Pozivajući se na oktobarsko istraživanje AP-NORC-a, kazala je da 85 posto birača ekonomiju smatra važnim pitanjem, 84 posto troškove života, a 64 posto rat s Iranom.

„Mnogi Amerikanci vjeruju da su obećanja prekršena i da se Washington usredotočio na pogrešne prioritete, dok njihovi svakodnevni problemi ostaju neriješeni. Politička lojalnost se ne nasljeđuje niti je ikada zagarantirana. Mora se zaslužiti rezultatima, odgovornošću i vodstvom koje ljude stavlja na prvo mjesto“, istaknula je.

Govoreći o mladima, ženama i latinoameričkim zajednicama, Rayes je rekla da birači žele znati poboljšava li se njihov svakodnevni život. Mladi su zabrinuti zbog ekonomskih mogućnosti, dostupnosti stanovanja i izgleda da će imati prilike kakve su imale prethodne generacije. Za žene su među ključnim pitanjima zdravstvena zaštita, reproduktivna prava, ekonomska sigurnost i budućnost porodice.

Imigracijska politika, dodala je, nije samo apstraktno političko pitanje, već direktno utječe na porodice, kompanije i zajednice. Prema istraživanju Pew Research Centera, 86 posto registriranih latinoameričkih birača ekonomiju smatra veoma važnim pitanjem, 80 posto zdravstvenu zaštitu, 75 posto obrazovanje, 69 posto budućnost demokratije, a 64 posto imigraciju.

Istim istraživanjem obuhvaćena je i zabrinutost zbog životnih troškova: 80 posto latinoameričkih birača brine zbog cijena stanovanja i energenata, dok 78 posto izražava zabrinutost zbog cijena hrane i drugih potrošačkih proizvoda.

„Latinoamerički birači nisu jedinstven politički blok i nijedna stranka ne bi trebala pretpostavljati da ima njihovu podršku. Žele znati ko ih sluša, ko razumije njihove prioritete i ko će ostvariti konkretne rezultate“, kazala je Rayes. Naglasila je da zastupljenost različitih zajednica sama po sebi nije dovoljna ako političko vodstvo ne donosi konkretna poboljšanja u životima građana.

O mogućim posljedicama izbora za ostatak mandata predsjednika Donalda Trumpa rekla je: „Nema sumnje da ovi izbori predstavljaju važnu prekretnicu u drugom mandatu predsjednika Trumpa. Povratkom demokrata na čelo oba doma Kongresa, odnos snaga u Washingtonu temeljito se promijenio“.

Prema njenoj ocjeni, novi odnos snaga omogućava Kongresu snažniji nadzor rada administracije, preispitivanje vladinih politika, utjecaj na federalnu potrošnju i oblikovanje zakonodavne agende. Očekuje da će među prioritetima ostati troškovi života, zdravstvena zaštita, stanovanje, imigracija, ekonomske mogućnosti i odgovornost vlasti.

Posebno je naglasila potrebu da Kongres preispita američki vojni angažman u Iranu. „Amerikanci zaslužuju razumjeti ciljeve tog sukoba, njegove finansijske i ljudske troškove, strategiju za njegovo okončanje i način na koji doprinosi našim nacionalnim sigurnosnim interesima“, istaknula je.

Rayes je, govoreći o odnosima Washingtona i Evrope, naglasila ulogu NATO-a i transatlantskog partnerstva. „NATO je više od 75 godina temelj transatlantske sigurnosti. Njegove 32 članice predstavljaju zajedničku posvećenost kolektivnoj odbrani i sigurnosti“, kazala je.

Smatra da bi novi Kongres mogao osigurati snažniju institucionalnu podršku NATO-u, nastavku pomoći Ukrajini i bliskim odnosima s evropskim partnerima.

Osvrćući se na iskustvo tokom mandata ambasadorice u Hrvatskoj, podsjetila je na saradnju u oblasti odbrane, energetsku sigurnost i jačanje strateških odnosa dvije zemlje. Kao primjere praktične važnosti transatlantskog partnerstva navela je hrvatski napredak u ostvarivanju NATO-ovih ciljeva odbrambene potrošnje, saradnju u modernizaciji vojske i proširenje LNG terminala na Krku.

Prema njenim riječima, ruski rat protiv Ukrajine dodatno je potvrdio značaj snažnih savezništava, vjerodostojnog odvraćanja i kontinuiranih ulaganja u odbrambene kapacitete. Rayes je zaključila da SAD moraju ostati pouzdan partner zemljama Zapadnog Balkana u izgradnji mirnog, demokratskog i prosperitetnog regiona, čvrsto povezanog s euroatlantskom zajednicom.