Glas Bosne i Hercegovine protiv rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma u Ujedinjenim nacijama otvorio je pitanje načina na koji je utvrđen stav države. Helsinški odbor za ljudska prava traži javno objašnjenje od ambasadora Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžije, Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

BiH je 10. novembra u Trećem komitetu Generalne skupštine UN-a glasala protiv izmijenjenog nacrta rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje podstiču rasizam, rasnu diskriminaciju, ksenofobiju i s njima povezanu netoleranciju.

Nacrt, koji je predložila Rusija, usvojen je sa 117 glasova za, 53 protiv i devet suzdržanih. O dokumentu će se naknadno glasati na plenarnoj sjednici Generalne skupštine.

Rezolucija je izazvala podjele među državama članicama UN-a zbog političkog konteksta rata u Ukrajini. Lagumdžija je ranije izjavio da je BiH glasala protiv nacrta zbog vanjskopolitičkog opredjeljenja za usklađivanje sa stavovima Evropske unije.

Prema njegovom obrazloženju, BiH posljednje četiri godine o ovoj rezoluciji glasa protiv zajedno sa članicama EU, Sjedinjenim Američkim Državama i Velikom Britanijom. Naglasio je da se ne odlučuje samo o naslovu nego i o sadržaju dokumenta, te da je BiH prije glasanja podržala zajedničko obrazloženje Evropske unije.

EU smatra da Rusija temu borbe protiv neonacizma koristi za opravdavanje agresije na Ukrajinu, kao i da predložena rezolucija ne doprinosi stvarnoj borbi protiv rasizma i diskriminacije. Prije glasanja usvojen je i amandman Ujedinjenog Kraljevstva kojim se osuđuje zloupotreba borbe protiv neonacizma kao opravdanja za rusku agresiju na Ukrajinu.

Ko je utvrdio stav BiH

Helsinški odbor smatra da usklađivanje sa stavom EU ne oslobađa institucije Bosne i Hercegovine obaveze da javnosti obrazlože postupak donošenja odluke. Organizacija traži da se objasni koje su institucije odlučile kako će BiH glasati.

“Od ambasadora tražimo da javno kaže ko je utvrdio stav BiH, da li je Stalna misija dobila instrukciju za glasanje i na osnovu kojeg je akta postupila. Javnosti treba objasniti razloge za glas protiv i navesti koje je odredbe izmijenjenog nacrta BiH smatrala spornim, ako ih je bilo”, navodi se u saopćenju.

Iz Helsinškog odbora navode da Bosna i Hercegovina vanjsku politiku, uključujući usklađivanje sa stavovima EU, mora utvrđivati kroz vlastite institucije i u skladu s ustavnim nadležnostima.

“Bilo bi neprihvatljivo da su pri utvrđivanju glasa BiH u Ujedinjenim nacijama zaobiđene nadležne institucije ili propisane procedure. Član V/3 tač. a) i c) Ustava BiH povjerava Predsjedništvu vođenje vanjske politike i predstavljanje države u međunarodnim organizacijama. Zato od Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova tražimo da prije plenarnog glasanja javno objasne kako je utvrđen dosadašnji stav i saopšte koji će stav Bosna i Hercegovina zastupati na plenarnoj sjednici”, poručili su iz Helsinškog odbora.

Obaveze u borbi protiv mržnje

Helsinški odbor za ljudska prava u saopćenju osuđuje svaki oblik veličanja nacizma i neonacizma. Smatraju poražavajućim što je BiH glasala protiv nacrta čiji je deklarisani cilj suzbijanje takvih pojava, posebno imajući u vidu historijska iskustva stanovništva Bosne i Hercegovine.

“BiH ima posebnu obavezu da se suprotstavlja ideologijama mržnje”, navodi se u saopćenju.

“U Drugom svjetskom ratu stanovnici Bosne i Hercegovine bili su žrtve zločina i progona zasnovanih na rasnoj i nacionalnoj pripadnosti. U ratu od 1992. do 1995. godine etnička mržnja i politike progona ponovo su dovele do masovnog stradanja i prisilnog raseljavanja. Poštovanje prema žrtvama oba rata obavezuje Bosnu i Hercegovinu da se i u Ujedinjenim nacijama i u vlastitoj zemlji jasno i dosljedno suprotstavlja ideologijama koje opravdavaju progon, nasilje i zločine”, navodi se u saopćenju.

Organizacija podsjeća da Bosna i Hercegovina, bez obzira na ishod glasanja u UN-u, ima međunarodne obaveze u suzbijanju rasističke propagande i podsticanja na diskriminaciju. Poziva se na član 4. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i član 20. stav 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

“Član 20. stav 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima zahtijeva da se zakonom zabrani svako zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koje predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje. Od nadležnih institucija u BiH tražimo da te obaveze dosljedno sprovode i, u skladu s preporukama Komiteta UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije, objave podatke o prijavama, istragama, krivičnim gonjenjima i sudskim ishodima u predmetima rasističkog govora mržnje i zločina iz mržnje”, navodi se u saopćenju.

Helsinški odbor očekuje da Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova prije konačnog glasanja u Generalnoj skupštini objasne kako je utvrđen stav države i kakvo će biti njeno dalje postupanje.