Prijedlog se fokusira na izmjene dijela zakona koji se odnose na izbor članova CIK-a, kao i članova Predsjedništva BiH koji dolaze iz Federacije BiH.

Ključni detalj je da bi kandidat iz hrvatskog naroda za Predsjedništvo BiH postao onaj koji osvoji najveći broj glasova među Hrvatima u Federaciji BiH, pod uslovom da je taj kandidat osvojio najviše glasova među Hrvatima u najmanje tri od pet kantona: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom.

Ako kandidat s najvećim brojem glasova u Federaciji BiH ne ispunjava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste po broju glasova, i tako redom dok se ne pronađe kandidat koji ispunjava uvjet.

Uprkos tvrdnjama HDZ-a da je prijedlog u skladu s ustavom, treba napomenuti da je način izbora članova Predsjedništva BiH definiran Ustavom, te bi svaka suštinska promjena zahtijevala prethodnu izmjenu Ustava.

Na primjer, ako Ustav propisuje direktne izbore za člana Predsjedništva BiH, zakon ne može promijeniti te izbore u posredne. Promjene Ustava BiH moguće su samo kroz predviđenu proceduru – dvotrećinskom većinom u Parlamentarnoj skupštini BiH (Predstavnički dom i Dom naroda) – kako je navedeno u članu X Ustava. Zaobilaženje ove procedure i pokušaj izmjene izbornog sistema običnim zakonom (kao što je Izborni zakon BiH) bio bi opasan presedan i kršenje ustavnog poretka.

Ovakav prijedlog zapravo uspostavlja posebnu izbornu jedinicu ili kriterij unutar Federacije na etničkoj osnovi, i to bez izmjene ustavnog teksta. Ustav BiH ne predviđa nikakav "dvostruki ključ" ni uvjet pobjede po kantonima; Federacija BiH se smatra jedinstvenom izbornom jedinicom za izbor jednog bošnjačkog i jednog hrvatskog člana Predsjedništva.

Drugim riječima, Izborni zakon BiH ne može derogirati ili mijenjati odredbe Ustava o suštinskim pitanjima. On treba da razrađuje provođenje izbora u skladu s ustavnim okvirom, a ne da taj okvir mijenja. Ako bi Izborni zakon propisao drugačiji način izbora članova Predsjedništva od onoga što stoji u Ustavu, takve odredbe bi bile neustavne i podložne ukidanju na Ustavnom sudu BiH.

Ukoliko kandidat nije izabran prema ovom prijedlogu, izabran je kandidat koji osvoji najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH, uz uslov da je taj kandidat osvojio najviše glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet navedenih kantona.

Ako kandidat s najvećim brojem glasova u Federaciji BiH ne ispunjava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste po broju glasova, i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji ispunjava uvjet.