Dr. Junbo Ge, glavni autor studije i profesor kardiologije u bolnici Zhongshan na Fudan University, za Everyday Health ističe da se ovi nalazi nadovezuju na prethodna istraživanja koja povezuju COVID-19 sa sistemskom upalom i dugoročnim rizicima za zdravlje srca.

Naglašava da COVID-19 nije samo respiratorna bolest jer čak i blage infekcije mogu pogoršati aterosklerozu i povećati rizik od bolesti srca.

Iako mnogi Amerikanci više ne vide COVID-19 kao veliku prijetnju, s obzirom da je samo 20 % zabrinuto zbog mogućnosti zaraze, dugoročni zdravstveni rizici i dalje ostaju. Dok respiratorni simptomi mogu relativno brzo nestati, COVID-19 može uzrokovati dugoročne učinke na crijeva, bubrege, mozak, živčani sustav i srce.

Studija koju su proveli dr. Ge i njegov tim fokusirala se na utjecaj SARS-CoV-2 na koronarne arterije. Pregledali su snimke oko 800 starijih odraslih osoba koje su bile praćene prosječno tri godine i otkrili da su one koje su imale COVID-19 doživjele brži rast plaka u odnosu na one koji nisu.

Osim toga, rizik od nastanka visokorizičnih plakova, koji mogu uzrokovati ugruške, bio je veći kod pacijenata s COVID-19 (više od 20 %) nego kod onih koji nisu oboljeli (nešto manje od 16 %).

Čak i oni koji su imali blagi ili neliječeni COVID-19 imaju veće rizike
Tim je također primijetio povećanu stopu koronarne upale i propadanja plaka kod pacijenata s COVID-19, što ukazuje na veće rizike od srčanog udara i moždanog udara.

Dr. Ge naglašava da čak i oni koji su imali blagi ili neliječeni COVID-19 imaju veće rizike od kardiovaskularnih događaja.

Dr. Patricia Nguyen, stručnjakinja za kardiovaskularne bolesti, je za Everyday Health izjavila da se slaže s ovim nalazima, ističući povezanost između virusnih infekcija, upale i većeg rizika od bolesti srca.

Međutim, upozorava da retrospektivna priroda studije ograničava njezin opseg i generalizaciju jer je uključivala specifičnu populaciju pacijenata i nije uzela u obzir životne faktore poput prehrane i tjelovježbe.

Osobama koje su se oporavile od COVID-19 dr. Ge preporučuje da se posavjetuju sa svojim zdravstvenim djelatnicima i prioritetiziraju zdravlje srca kroz usvajanje zdravih navika poput:

pravilne prehrane
redovite tjelovježbe
prestanka pušenja
upravljanja uslovima poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa
razmatranja lijekova poput statina prema preporuci.
Redoviti pregledi srca i obraćanje pažnje na simptome poput bolova u prsima i otežanog disanja također su ključni za osobe visokog rizika, prenosi krenizdravo.

Facebook komentari