Pad proizvodnje uglja na historijski minimum, sve veća zavisnost od uvoza električne energije i milionski gubici otvorili su pitanje stabilnosti elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine. Energetski stručnjaci upozoravaju da bi finansijski problemi elektroprivreda mogli utjecati i na cijene koje plaćaju domaćinstva.
Elektroprivreda Republike Srpske već je pripremila zahtjev za povećanje cijena električne energije, dok se u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine planiraju nova zaduženja i pretvaranje ranije isplaćenih avansa rudnicima u dugoročne pozajmice. Istovremeno, termoelektrane rade u sve težim uslovima, a proizvodnja uglja ne osigurava potrebe sistema.
Posljednji kvartal godine tradicionalno donosi veću potrošnju električne energije, ali ovogodišnji bilansi dodatno su istakli pitanje dugoročne održivosti domaćeg sektora. Višedecenijsko loše upravljanje, zastarjela tehnologija, problemi u rudnicima i nedovoljna ulaganja u obnovljive izvore energije doveli su elektroenergetski sektor u težak položaj, navodi se u prilogu FTV-a.
Termoelektrane u Republici Srpskoj u posebno teškom stanju
Energetski stručnjak Almir Muhamedbegović ocjenjuje da su termoelektrane u Republici Srpskoj u gorem stanju nego elektrane u vlasništvu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.
„Dvije termoelektrane Elektroprivrede RS-a su u gorem stanju nego dvije elektrane u vlasništvu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Pred kolapsom su. Oni kupuju ugalj dan za danom, što je strašno“, kaže Muhamedbegović.
Problemi u proizvodnji uglja dodatno otežavaju rad termoelektrana. Kada elektroprivrede moraju kupovati električnu energiju na tržištu, povećavaju se i njihovi troškovi poslovanja, što dodatno opterećuje već nepovoljne finansijske rezultate.
Stručnjak za energetiku i počasni član CIGRE Edhem Bičakčić ukazao je na razliku između tržišne cijene električne energije i cijene po kojoj se ona prodaje domaćinstvima.
„Cijena na tržištu jučer je iznosila 320 eura po megavat-satu, dok se ta električna energija ovdje za domaćinstva prodaje po cijeni od 40 eura po megavat-satu. Dakle, riječ je o razlici od sedam puta. Najavili su iz Elektroprivrede RS-a da su pripremili zahtjev za povećanje cijena. Nemam precizne informacije, ali vjerujem da i elektroprivrede u Federaciji rade na tom problemu“, istakao je Bičakčić.
Planovi Elektroprivrede Bosne i Hercegovine
Revidirani plan poslovanja Elektroprivrede Bosne i Hercegovine predviđa novo kreditno zaduženje. Almir Muhamedbegović naveo je da će preduzeće 119 do 120 miliona KM avansa, isplaćenih rudnicima za ugalj, pretvoriti u dugoročne pozajmice, jer za taj novac, prema njegovim navodima, nije dobilo ugalj.
„Elektroprivreda Bosne i Hercegovine sada će 119 do 120 miliona maraka avansa, koje je dala rudnicima za ugalj, a za koje nije dobila nikakav ugalj, pretvoriti u dugoročne pozajmice. Istovremeno, Elektroprivreda pokušava održati likvidnost zaduživanjem kod komercijalnih banaka po neobjavljenim kamatnim stopama koje sigurno nisu male, za iznos od 50 miliona maraka“, ističe Muhamedbegović.
Edhem Bičakčić upozorio je da bi konačni gubici elektroprivreda mogli biti veći od trenutno iskazanih.
„Gubici se iskazuju na nivou od 50 miliona maraka, ali bojim se da će do kraja godine biti mnogo veći. Ako se rade određene finansijske transakcije kojima se stvari prikazuju drugačije, suština je da će gubitak biti veoma veliki i u Trebinju i u Sarajevu“, upozorava Bičakčić.
Trgovina preko berzi u Srbiji i Mađarskoj
Bosna i Hercegovina nema vlastitu berzu električne energije, pa se trgovina odvija preko berzi u Srbiji i Mađarskoj. Uspostavljanje domaće berze omogućilo bi transparentnije formiranje tržišnih cijena i bolji uvid u ponudu i potražnju.
Usvajanje zakona kojim bi se uredila berza električne energije blokirano je političkim neslaganjima. Među spornim pitanjima je, prema navodima iz izvještaja, zahtjev Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, odnosno HDZ-a BiH, da sjedište berze bude u Mostaru.
Muhamedbegović smatra da odsustvo organizovanog i transparentnog tržišta ostavlja prostor za zloupotrebe.
„Kada nemate berzu, u osnovi nemate transparentno tržište električne energije. Čim nemate transparentno tržište električne energije, imate mogućnost različitih malverzacija“, ističe Muhamedbegović.
Obnovljivi izvori i obaveze iz 2019. godine
BiH ima značajne hidroenergetske i vjetropotencijale, ali oni nisu dovoljno iskorišteni. Federalne vlasti obavezale su se 2019. godine na reorganizaciju rudnika i prelazak na zelenu energiju, dok tradicionalnu proizvodnju i dalje opterećuju problemi u rudnicima i termoelektranama.
Bičakčić smatra da je za bolje korištenje obnovljivih izvora potrebno uspostaviti i dodatne mehanizme.
„Potrebno je u Bosni i Hercegovini formirati i agenciju za certificiranje zelene energije, uspostaviti ETS sistem kako bi prihodi od karbonskih kredita išli u domaći, a ne u evropski budžet“, poručuje Bičakčić.
Moguće povećanje cijena razmatra se u trenutku kada elektroprivrede bilježe finansijske gubitke, proizvodni kapaciteti otežano zadovoljavaju potrebe tržišta, a dio električne energije mora biti uvezen. Veći troškovi mogli bi se odraziti na domaćinstva, poslovanje preduzeća, cijene proizvoda i usluga te konkurentnost domaće privrede.
