Više od šest mjeseci nakon što je Evropska unija zatražila da Bosna i Hercegovina imenuje glavnog pregovarača za pristupanje ovoj zajednici država, ime potencijalnog kandidata još nije objavljeno u javnosti. Radi političkih nesuglasica unutar BiH, nije moguće odrediti pregovarača i njegov tim koji će predstavljati državu u komunikaciji s EU, izvještava Radio Slobodna Evropa (RSE). Budući da je ovo jedno od ključnih pitanja za EU, proces pregovora o pristupanju trenutno je potpuno zaustavljen. Još u novembru 2024. dogovoreno je da će glavni pregovarač biti izabran iz srpskog korpusa, ali se u januaru koalicija na državnom nivou raspala kada su stranke "Trojke", koje čine većinu u BiH, prekinule saradnju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), strankom Milorada Dodika. Kriza je kulminirala u februaru i martu, kada su vlasti u RS, nakon presude Dodiku, usvojile niz neustavnih zakona, zbog čega je Sud BiH izdao nalog za hapšenje lidera ovog entiteta. Ipak, od početka godine usvojeni su neki zakoni koji su potrebni za evropski put BiH, a tiču se zaštite ličnih podataka i kontrole granica. Zašto je pregovarač važan?

Glavni pregovarač je ključna "kontakt osoba" između BiH i EU. Nakon što bude imenovan, sastanci za objašnjavanje detalja pravne stečevine EU (acquis) mogu početi. Države koje su pregovarale ili su u procesu pregovora o članstvu, na te pozicije su imenovale stručnjake i profesionalne diplomate. "Da bi BiH mogla govoriti jedinstvenim glasom tokom pregovora, neophodno je imenovati glavnog pregovarača i njegov tim, koji će moći prezentirati nivo usklađenosti države sa pravnom stečevinom EU", ističe se u izvještaju Evropske komisije od 30. oktobra 2024. o napretku BiH na evropskom putu. Također, u izvještaju se naglašava potreba za hitnim usvajanjem nacionalnog programa za usvajanje evropske pravne stečevine. Isti dan kada je izvještaj objavljen, Vijeće ministara BiH pokrenulo je postupak za osnivanje kancelarije glavnog pregovarača, ali to još nije realizovano. Predsjedništvo BiH bi trebalo dati konačnu odluku o pregovaraču, s obzirom na to da je odgovorno za vođenje vanjske politike, imenovanje međunarodnih predstavnika BiH, kao i za traženje članstva u međunarodnim organizacijama. { googletag.display('intext_3'); }); U javnosti su se spominjala neka imena, kao što je Radovan Kovačević iz SNSD-a, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Kada je upitan da prokomentariše trenutnu situaciju sa pregovaračem, u poruci je odgovorio da "nije u mogućnosti".

Da li je moguće ‘otkočiti’ proces?

Marta Kos, komesarka EU za proširenje, u intervjuu za RSE krajem aprila izjavila je da je "teško raditi sa nekim ko ne radi u najboljem interesu svoje zemlje", ukazujući na Dodikovu secesionističku politiku. "I to je jedan od razloga zašto još uvijek nismo mogli otvoriti pregovore sa BiH, iako ima status kandidata, ali zbog unutrašnje političke situacije, nisu čak ni u mogućnosti imenovati glavnog pregovarača", navela je Kos. { googletag.display('intext_4'); }); Dodala je da opozicija u RS "postaje konstruktivnija, i to bi moglo predstavljati proboj za pregovarački proces". Predstavnici opozicije iz RS i "Trojke" potpisali su 9. maja u Sarajevu platformu za mir i evropski put. Jedna od tačaka o kojoj su se dogovorili je "ispunjavanje uslova za početak pregovora sa EU". Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, izjavio je da su spremni "u kratkom roku ispuniti evropske uslove i zvanično započeti pregovore u junu". Međutim, bez saglasnosti Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, koja nije bila na sastanku, neće biti moguće isključiti SNSD iz vlasti i, na kraju, pokrenuti pregovore.

Važniji mir u zemlji od pregovarača

"Uspjeli smo da iskoristimo svaku priliku da propustimo priliku", kaže o bh. evrointegracijama Draško Aćimović, bivši diplomata, o kojem se govorilo kao o jednom od pregovarača. On naglašava da se raspravljalo o tome, ali ništa konkretno nije postignuto, te je to, prema njemu, trenutno sporedno pitanje. "Suočavamo se s ozbiljnom, ustavnom, sigurnosnom situacijom trenutno, stoga ne mislim da trenutno imamo šanse za ozbiljan razgovor o EU putu", ocjenjuje Aćimović. On ističe da EU pojednostavljuje uslove i pokušava na sve načine da "olakša" evrointegracije BiH. "Zato se fokusiraju na neka pitanja poput pregovarača koja su, po mom mišljenju, najmanje važna, jer to je tehničko pitanje, to je tehnička osoba koja ne može ništa učiniti bez političkih odluka", naglašava Aćimović. Prema njemu, trenutno je najvažnije sačuvati mir u BiH. "Ne vjerujem da trenutno imamo šansu za bilo kakve razgovore o EU dok ljudi su pod istragom, dok su neki osuđeni i suočavaju se sa zatvorskim kaznama", kazao je Aćimović.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija smatra da je EU poslala lošu poruku time što im je u jednom trenutku bilo prihvatljivo da "proruska opcija bira glavnog pregovarača". "To naravno ne znači da pregovarač ne bi mogao ili ne bi trebao biti iz RS, ali kako bih vam rekla – imati otvorenu prorusku političku opciju koja bira osobu koja će diktirati tempo, na neki način, i organizovati posao vezano za pristupanje države EU, je bio jedan totalni nonsens", rekla je ona u izjavi za RSE. Milorad Dodik, predsjednik RS-a i lider SNSD-a, često se sastaje sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a njegova stranka je blokirala ranije pokušaje da BiH provede sankcije protiv Rusije, nakon invazije na Ukrajinu. Džananović Miraščija ocjenjuje da je proces bh. evrointegracija zarobljen sa obje strane – i sa strane BiH, i sa strane EU. "EU ne zna šta da radi sa Zapadnim Balkanom i to nije samo BiH. Ne zna šta da radi sa Sjevernom Makedonijom, ne zna šta da radi sa Srbijom, u Crnoj Gori će pokušati dati neka ohrabrenja, ali cijeli taj proces je u dubokoj krizi", istakla je ona. Prema njoj, građani u BiH trenutno ne mare toliko za pristupanje EU, nego se brinu da ne dođe do moguće eskalacije nasilja.

Gdje je BiH na evropskom putu?

BiH je u februaru 2016. podnijela zahtjev za članstvo u EU. Evropska komisija je u svom mišljenju o aplikaciji dostavljenom 2019. navela kojih 14 prioriteta BiH mora da ispuni prije početka pregovora o članstvu. BiH je u decembru 2022. dobila status zemlje kandidata, a kako je rekao tadašnji šef Delegacije EU u BiH, Johan Satler (Sattler), "brojni drugi faktori su pomogli davanju pozitivnog mišljenja za BiH, prije svih ruska agresija na Ukrajinu". U martu 2024. godine je Evropski savjet donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH, nakon preporuke Evropske komisije. Tada su pozvali Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, za trenutak kada BiH preduzme sve ranije tražene korake. Između ostalog, sem imenovanja pregovaračkog tima, BiH mora da usvoji novi zakon o sudovima, te zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.