U američkoj ekspertnoj debati o rezultatima izbora u Bosni i Hercegovini istaknute su suprotstavljene interpretacije podataka o glasovima na državnom nivou. Marko Prelec, doktor europske povijesti s Yalea, bivši istraživač Haškog tribunala (ICTY) i viši analitičar Međunarodne krizne grupe (ICG), iznio je analizu baziranu na ukupnom procentualnom udjelu glasova i sugerirao je blagi pad bošnjačkih, građanskih i hrvatskih stranaka naspram rasta srpskih partija.
Prelec je u svom prikazu naveo: "Zapravo (i do sada), bošnjačke i građanske stranke izgubile su oko 1,5 posto u odnosu na 2022. godinu, hrvatske stranke izgubile su pola procentnog poena, a srpske stranke su dobile 2 procenta. To bi moglo značiti da je manje Srba iz BiH emigriralo, ili da je bilo više punjenja glasačkih kutija u Federaciji nego u RS-u", čime je otvorio pitanja demografskih kretanja i razlika u obračunu glasova između Federacije BiH i Republike Srpske.
S druge strane, bosanskohercegovački politolog s američkom adresom Jasmin Mujanović odbacio je Prelecovu interpretaciju riječima: "To je tendenciozno uokvirivanje." Mujanović je istaknuo drastičan pad apsolutnog broja glasova za vladajuće etnonacionalne lidere i njihove liste, i ocijenio da se taj pad ne može objasniti prelijevanjem unutar istog etničkog korpusa.
Prema Mujanovićevim navodima, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je izgubio 20% svojih glasova na državnom nivou, odnosno preko 53.000 glasova. Savez za pobjedu - DEMOS (SP-DEMOS) zabilježio je pad ukupnog broja glasova za 56%. Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) izgubila je nešto manje od 29% svojih glasova u odnosu na 2022. godinu. Demokratska fronta (DF) je, prema njegovim tvrdnjama, izgubila nešto manje od 54.000 glasova ili 53%.
Mujanović je dalje poručio: "Nove glasačke mašine jasno ukazuju na decenije sektaškog napuhavanja glasova", navodeći da su skeneri i mašine spriječili fiktivno "punjenje kutija" i otkrili dugoročne nepravilnosti u brojanju glasova.
(SB)
