19.2 C
Cazin
Srijeda, 16 lipnja, 2021

Čudo u Sanskom Mostu: Hikmet svake godine bere banane iz svog dvorišta

POVEZANE VIJESTI

Savez logoraša u BiH u Sanskom Mostu organizira javno praćenje presude Mladiću

Javno praćenje će biti organizirano danas s početkom u 15.00 sati

Nastavljen glavni pretres protiv braće Džodan za zločine u Sanskom Mostu

Tužilaštvo ih tereti da su 17. marta 1995. godine u Donjem Kamengradu kod Sanskog Mosta ubili Ejuba Krupića.

Papuče iz Sanskog Mosta zaludjele i Arape

Papudžijski zanat bio je u prošlosti tradicija brojnih obrtnika na području Unsko-sanskog kantona, a danas se njime bave samo rijetki, poput Emire Talić iz Sanskog Mosta.

Sjaj Sanskog Mosta: Pogledajte prelijepu džamiju sa čarobnom kupolom (FOTO)

Džemat Čaplje, koji broji oko 260 domaćinstava, smješten je na putnoj komunikaciji Sanski Most – Ključ, pet kilometara jugoistočno od Sanskog Mosta.

Saobraćajna nesreća u Sanskom Mostu: Jedna osoba smrtno stradala

Na području USK evidentirano je čak 5 saobraćajnih nezgoda.
- Advertisement -

Već nekoliko godina banane koje rastu u vrtu Hikmeta Seferovića u Sanskom Mostu su prava atrakcija među stanovnicima ovog grada, a ono što još više čudi jeste da redovno rađaju i daju ukusne plodove.

Seferović kaže da je banane, na nagovor prijatelja, zasadio prije sedam godina te dodaje kako se radi o vrsti čiji su plodovi veličinom manji u odnosu na uobičajene te su izuzetno ukusni i hranjivi.

- Advertisement -

Prema njegovim riječima, najveći neprijatelj ovoga voća su niske temperature, zbog čega ih zimi redovno zaštićuje.

“Stabla banane utoplim čim temperature padnu, omotam ih slamom i najlonom, a posljednjih godina na ruku mi idu i tople zime, bez ekstremnih temperatura”, kaže Seferović. Kaže kako su stabla regenerativna i da se sama obnavljaju, veoma su lijepa i predstavljaju neobičan dekor u dvorištu.

“U vegetativnom razdoblju banana izuzetno brzo raste i ne treba puno posla i brige oko nje. Stabla su veoma visoka i mogu dostići visinu od preko 10 metara. Ono što zahtijevaju je puno vode, jer vole vlagu. U sušnom razdoblju samo jedno stablo treba i do 40 litara vode dnevno”, kaže Seferović.

Ističe kako stabla jednom godišnje daju plodove i da ih ove godine očekuje potkraj avgusta.

- Advertisement -

“Banane se beru zelene, a onda, kada neko vrijeme odstoje, dozriju i dobiju prepoznatljivu žutu boju”, kaže Seferović. On u vrtu oko svoje kuće uzgaja i drugo egzotično voće neuobičajeno za naše podneblje, a spas od bosanske zime većina stabala pronađe u prostranoj i toploj garaži.

- Advertisement -

PODJELI: