Piše: Amra Vrabac

Odluka Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće sa 619 na 1.000 KM za 2025. godinu još uvijek izaziva brojne reakcije.

Iako je odluka u primjeni već od 1. januara, brojni poslodavci još uvijek se nadaju da će Vlada izvršiti određenu korekciju kada je riječ o pripadajućim doprinosima i porezima na minimalnu plaću. Za to nije ostalo još puno vremena jer se već bliže obračuni januarskih plaća.

Za srijedu je najavljena nova sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH, a istog dana pred Vladom će u 11:55 sati biti održan protest privrednika.

Jasmin Begić, privrednik iz Maglaja, kazao je za Hayat da od 1.700 KM koliko će iznositi bruto plaća radnika nakon povećanja minimalne plaće, radnik dobije 1.000 KM.

"Država u startu uzme 700 KM, radnik na račun dobije 1.000 KM. Ode kupovati potrepštine za kuću, država mu uzme još 17 posto na to. Radnik radi za 870 KM, a država uzima 830 KM. To nema nigdje u svijetu", kazao je Begić.

Istakao je kako okupljanjem pred Vladom FBiH žele poslati poruku da Vlada ima rok do 1. februara da uredbu preinači na način da plata ostane 1.000 KM, a da dopriosi se zalede na raniji iznos minimalne plaće.

No, ta opcija, prema svemu sudeći, nije realna jer bi za tako nešto trebalo mijenjati Zakon o doprinosima. Federalni premijer Nermin Nikšić, bez čijeg je prisustva sjednici Vlade 30. decembra donesena odluka o minimalnoj plaći, već je otkrio da će primjena manje stope doprinosa, ukoliko se i izglasa set fiskalnih zakona u Parlamentu FBiH, početi tek 2026. godine.

Podaci službi za zapošljavanje već ukazuju na trend povećanja otkazivanja ugovora o radu.

Direktorica JU Služba za zapošljavanje KS Amina Džonlagić kazala je kako je od 3. do 16. januara evidentiran 1.171 novopridošli na evidenciju i to iz radnog odnosa.

Na evidenciji Službe za zapošljavanje KS u novembru 2024. godine bilo je 48.196 nezaposlenih osoba, a u tom mjesecu prijavile su se 1.782 osobe.

Ako je za 13 dana mjeseca januara izvršena prijava 1.171 osobe, pitanje je koliko će prijava biti do kraja mjeseca. Sve će zavisiti i od narednih koraka Vlade FBiH.

Ono što se moglo čuti nakon prošle sjednice ESV-a, a što će vjerovatno biti i konačni stav u srijedu, je da neće biti smanjenja doprinosa već će poslodavci na 1.000 KM morati plaćati sve doprinose i poreze. Neke djelatnosti će imati povlaštenu stopu doprinosa, dok su za neke djelatnosti predviđene subvencije ali koje će se isplaćivati kvartalno. Dakle, prva tri mjeseca poslodavci će imati puni teret povećanja plaća i troškova, a tek onda možda ostvariti pravo na subvenciju. Vlada FBiH još nije izašla sa projekcijom koliko će planirati novca za subvencije, a ni Budžet FBiH još nije upućen u parlamentarnu proceduru.

Prema Nikšićevoj računici dodatni teret poslodavaca iznosit će 460 miliona KM u 2025. godini, a taj novac će ići u stabilizaciju penzionog i zdravstvenog fonda. No, u tom iznosu su isključivo povećanja minimalne plaće. A to će neminovno izazvati i povećanje ostalih plaća.

Dok iz Vlade FBiH pokušavaju predstaviti da je "uobičajen" trend odjava i prijava radnika u ovom periodu godine iako je očito povećanje odjava, sliku treba posmatrati i u kontekstu neradne nedjelje koja je na snazi od 17. novembra 2024. godine u FBiH.

Dio radnika u trgovini već je dobio otkaze, a uz ovu odluku Vlade FBiH izvjesno je da će doći i do novih otkaza.

Ono što su predviđali ekonomski stručnjaci sada se i dešava. Za vrlo kratko vrijeme došlo je do dva ekonomska udara, a bez adekvatnih zaštitnih mjera i za radnike i za poslodavce. Ishitreni potezi Vlade mogli bi rezultirati jednom od najvećih ekonomskih kriza u BiH nakon agresije na BiH.

Predviđanja Svjetske banke su da će doći do umjerenog ubrzanja ekonomskog rasta u 2025. godini u regiji Zapadnog Balkana.

"Uprkos pozitivnim izgledima, region je još uvijek osjetljiv na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike“, navodi se u izvještaju Svjetske banke.