Evropska unija upozorava da Bosna i Hercegovina može izgubiti 373,9 miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan ako do 31. decembra 2026. ne ispuni preuzete reformske obaveze. U saopćenju Evropske komisije navodi se da je potreban obnovljeni reformski zamah nakon Općih izbora održanih 4. oktobra kako bi zemlja ispunila uslove za nastavak procesa evropskih integracija.
Evropsko vijeće je u martu 2024. godine donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ali prva međuvladina konferencija kojom bi pregovarački proces formalno počeo još nije održana. "Odluka Evropskog vijeća iz marta 2024. da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom poslala je važnu poruku građanima Bosne i Hercegovine, potvrđujući evropsku perspektivu njihove zemlje", naveli su iz Evropske komisije.
Evropska komisija očekuje da vlasti u Bosni i Hercegovini ubrzaju provođenje reformi i konkretiziraju korake iz preporuke iz oktobra 2022. godine, kako bi Vijeće EU moglo usvojiti pregovarački okvir i omogućiti održavanje prve međuvladine konferencije.
U saopćenju se posebno ističe važnost reformi u pravosudnom sektoru. Među prioritetnim zakonima koje Evropska komisija navodi su Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine. "Njihovo usvajanje u skladu s evropskim standardima od suštinskog je značaja za jačanje nezavisnosti, integriteta, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, kao i povjerenja građana u pravosudni sistem", poručili su iz Komisije.
Komisija nije precizirala koja sporna pitanja u tekstovima tih zakona trebaju biti riješena, niti je izjasnila da li je realno očekivati održavanje prve međuvladine konferencije do kraja 2026. godine.
Među narednim proceduralnim koracima koje Evropska komisija traži od Bosne i Hercegovine je i imenovanje glavnog pregovarača. Institucija podsjeća da je odluka o imenovanju u nadležnosti domaćih tijela i mora biti donesena u skladu s unutrašnjim procedurama države. Ipak, jasno je naglašeno kakav status smije imati ta pozicija: "Očekujemo da glavni pregovarač bude operativan, s punim mandatom da predstavlja zemlju u cjelini", naveli su iz Komisije.
Evropska komisija najavila je da će novu procjenu napretka Bosne i Hercegovine predstaviti u narednom Paketu proširenja i u izvještaju o Bosni i Hercegovini.
Poseban dio procjene odnosi se na finansijski okvir iz Plana rasta za zapadni Balkan. Bosni i Hercegovini je, prema saopćenju Komisije, na raspolaganju do 976,6 miliona eura iz Instrumenta za reforme i rast, ali taj iznos uključuje smanjenje prvobitno predviđene alokacije za deset posto zbog prethodnih kašnjenja. Sredstva iz Instrumenta mogu se isplaćivati tek nakon što sporazumi o Instrumentu i zajmu stupe na snagu i budu ispunjeni potrebni uslovi, uključujući odobrenje Reformske agende.
Najveći neposredni rizik odnosi se na prvih 50 reformskih koraka čiji je prvobitni rok bio decembar 2025. Period odgode o kojem su se dogovorile institucije traje 12 mjeseci i završava 31. decembra 2026. "Time se Bosna i Hercegovina uskoro izlaže riziku gubitka 373,9 miliona eura ukoliko uvjeti ne budu ispunjeni i reforme provedene", upozorili su iz Evropske komisije. To, kako su naveli, znači da naredna dva i po mjeseca imaju i direktnu finansijsku težinu za BiH.
Evropska komisija također ističe potencijalne koristi postepene integracije u dijelove jedinstvenog tržišta prije punopravnog članstva. "Postepena integracija znači pružanje koristi članstva u EU korak po korak, sektor po sektor, prije pristupanja", pojasnili su iz Komisije. Konkretna mogućnost za Bosnu i Hercegovinu je pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima, odnosno SEPA-i.
Prema podacima Evropske komisije, uključivanje u SEPA-u moglo bi smanjiti naknade za određene transakcije i do 94 posto te ubrzati njihovo izvršenje. Komisija je pozdravila usvajanje potrebnih propisa u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, navodeći da su time stvoreni uslovi da Bosna i Hercegovina podnese zahtjev za pristup, ali je dodala da je potrebno nastaviti reforme, uključujući one u oblasti borbe protiv pranja novca.
Još jedna potencijalna korist evropskih integracija spomenuta u saopćenju odnosi se na inicijativu "Roam Like at Home", koja bi u budućnosti mogla ukinuti dodatne troškove roaminga između Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Komisija je pozvala Bosnu i Hercegovinu da imenuje predstavnika koji će voditi bilateralne pregovore o toj inicijativi: "Važno je da Bosna i Hercegovina imenuje svog predstavnika koji će voditi bilateralne pregovore s EU o ovoj inicijativi kada za to dođe vrijeme", poručili su iz Komisije.
Nakon izbora, poruka iz Brisela ostaje nepromijenjena: reformski proces mora biti ubrzan, sa fokusom na pravosudne zakone, uspostavljanje pregovaračke strukture i provođenje obaveza iz Plana rasta, dok rok za prvih 50 reformskih koraka ističe krajem godine.
